Ovogodišnji rezultati državne mature, koji se smatraju najgorim u zadnjih deset godina otkako se ona provodi, izazvali su brojne rasprave u javnosti, kako stručnjaka tako i građana. Reakcije su raznolike, a izdvojili smo neke od komentara čitatelja na tportalove članke na tu temu
Prema neslužbenim rezultatima, oko 8800 učenika strukovnih škola i gimnazija, odnosno oko četvrtine svih koji su prijavili maturu, palo je ključne ispite, hrvatski jezik i matematiku. Riječ je o porastu u odnosu na prošlu godinu od 1278 učenika s nedovoljnom ocjenom. Maturu je, inače, ove godine ukupno prijavilo oko 34.600 učenika.
Samo 58 posto učenika strukovnih škola uspjelo je s pozitivnom ocjenom proći ispit matematike na višoj (A) razini znanja, dok je prolaznost gimnazijalaca 79 posto. Na nižoj razini matematike (B) prolaznost među gimnazijalcima je 79 posto, a među strukovnjacima 71 posto.
vezane vijesti
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u srijedu je poručila kako bi se problem loših rezultata iz hrvatskog i matematike na državnoj maturi mogao riješiti povećanjem satnice iz tih predmeta.
Komentari čitatelja tportala variraju od onih koji za sve krivima smatraju učenike, smatrajući da su lijeni i da nisu dovoljno učili, preko onih koji tvrde da su pitanja na maturi bila preteška i da se ispituju nepotrebne stvari, do onih koji smatraju da je cijeli obrazovni sustav kriv jer da djeca uče pogrešne stvari, da su kriteriji znatno sniženi te da nema objektivnog znanja.
Posebno su čitatelji reagirali na članak pod naslovom 'Više od tisuću maturanata predalo je prazan papir za esej. Što je uzrok loših rezultata na državnoj maturi?', ispod kojeg se skupilo više od stotinu komentara. Čitateljica Nada Budimir tvrdi kako učenici ne znaju pisati sastavak jer im je to dosadno te da nemaju rukopis jer da su navikli na skraćeno dopisivanje na mobitelu i društvenim mrežama.
Marina Santica smatra da je stanje s državnom maturom rezultat poklanjanja ocjena i toga što roditelji novcem, prijetnjama i politikom utječu na profesore smatrajući da njihova djeca ne mogu dobiti loše ocjene.
'Naš školski sustav temelji se na štrebanju podataka... važnih, ali još više i nevažnih. Sve usvojeno 'znanje' ispari nedugo nakon ispita. Provjerite koje nebuloze djeca u višim razredima osnovne škole moraju usvojiti, koje im zaista neće trebati, a od učenja kritičkog razmišljanja nema ni 'K'. Djeca danas puno sjede za knjigom, ali uče pogrešne stvari. Nemam ništa protiv škole od 9 do 16, ali nakon toga dijete treba biti slobodno', zaključuje čitatelj Kristian Kovačić.
Čitateljica Ivančica Cigula smatra da je problem u tome što su kriteriji znatno sniženi i nema objektivnog znanja. 'Prije 24 godine završila sam gimnaziju bez odgovarajućih udžbenika. Nisu uopće postojali. Hvatali smo bilješke na satu. Sa stečenim znanjem i prosječnom četvorkom mogla sam pratiti Kviskoteku i Milijunaša. Sada su in alohe i ostale instant discipline, pa je tako kako je.'
U svom komentaru Matija Macan navodi kako su rezultati ovogodišnje mature strašni, ali da to nije ništa čudno jer se obrazovanje odavno svelo na laktarenje i provlačenje u sustavu koji to dopušta, pa i podržava.
Kao ključan problem Hrvoje Grgić ističe da se 90 posto učenika školuje za zanimanja koja odavno ne postoje. 'Dakle radi se većinom o gubljenju vremena.'
Andrija Jokić pak zaključuje da djeca više ne žele učiti jer znaju da im je bolje što prije otići iz Hrvatske 'i tako 90 posto onih koji steknu zvanje ne rade svoju struku nego neki drugi posao, a kod nas i tako ide sve preko veze i članske iskaznice', zaključuje.
