'Djeca će biti zadovoljnije, a učitelji više motivirani', kaže Divjak o promjenama koje u obrazovanje donosi njena Škola za život, dodajući da će postati puno važnije kako se radi.

'Naglasak će biti na istraživanjima, ne na učenju napamet. Primjerice, Priroda i društvo u petom razredu neće početi sa svemirom, koji je djeci apstraktan, nego sa zavičajem, onim što ih okružuje. Kad radimo postotke, idemo to prikazati grafički, povezati ih s geografijom. U to vrijeme djeca možda uče koliki je udio mora na zemaljskoj kuglu, koliko je slatkih voda. To je nešto što nam omogućuje da povežemo predmete, da djeca razmišljaju izvan okvira. Na hrvatskom, primjerice, neće trebati učiti životopis književnika. Radije će nakon čitanja njegovog djela pripremiti igrokaz. Važno je da nauče postavljati pitanja i da znaju razliku između odgovora argumentima i činjenicama i vlastitog subjektivnog mišljenja', rekla je Divjak.

Na pitanje zašto se neki profesori onda javljaju sa suprotnim doživljajem, pa između ostalog kažu da je u nekim predmetima došlo do povećanja gradiva, odgovara: 'To vam je sad ta razlika između subjektivnog dojma i činjenica. Što kažu činjenice? Ako napravite neko istraživanje među onima koji su taj kurikulum provodili ili su prošli edukaciju vezanu uz to, a imamo rezultate iz Škole za život, 1300 ljudi je odgovaralo na ovakva pitanja, a imamo i rezultate s edukacije za one koji su detaljno prolazili kurikulum, oni kažu da je kurikulum reduciran. Ali nije samo stvar u tome što piše sadržajno, nego način na koji se to radi', rekla je.

Neki nastavnici kažu i da je u petom razredu ubačeno gradivo iz šestog, sedmog i osmog razreda, na što Divjak odgovara da su se sadržaji i način rada koji su na snazi bili 25 godina - promijenili. Ponavlja da se radi na suvremenijem pristupu baziranom na promišljanju, postavljanju pitanja, radu u grupi.

Zamjeraju joj i da se priklonila parcijalnom, a ne cjelovitom rješenju kurikularne reforme.

'Što bi zapravo cjelovitost ovdje značila', odgovara protupitanjem ministrica i dodaje da je 2015. 'nešto samo zamišljeno, bez podloge i sredstava, da se možda može provesti u nekoj fiktivnoj državi, a teško u jednoj Hrvatskoj'.

Ministrica se dotaknula i sustava ocjenjivanja. U cjelovitoj kurikularnoj reformi bila je predviđena kombinacija vanjskog i školskog vrednovanja. Ministrica kaže kako nije istina da je vanjsko vrednovanje izbačeno, nego se ono obavlja kroz maturu i nacionalne ispite. Rekla je i da Škola za život neće ukinuti opći prosjek ocjena te da je ideja da učitelj autonomno, prema kriterijima, zna dobro vrednovati učenika.

Komentirala je i plaće učiteljima u hrvatskim školama.

'Definitivno su potplaćeni', poručila je i rekla je izvjesno da će seu rujnu plaće učiteljima i nastavnicima povećati za četiri posto, a potom u siječnju još za dva posto.

Osvrnula se i na slučaj profesora Marka Šolića koji je dobio opomenu pred otkaz jer nije zadovoljan programom koji učenici imaju pri odlasku u Vukovar, što je prokomentirao na svom Facebook profilu.

'Tu su dvije stvari. Prvo, mislim da ne smijemo uvoditi verbalni delikt ni na koji način u naš prostor. Druga je stvar da škola ima etički kodeks i treba vidjeti je li to u skladu sa zakonskom regulativom', rekla je. Na pitanje je li kažnjen opravdano ili ne, odgovorila je: 'Nemam pojma'.

'Mora se provjeriti zakonska osnova za to', dodala je pa pojasnila: 'Kada ste ministrica, možete iznositi mišljenje koje je vaše, ali kada su ovakvi pojedinačni slučajevi u pitanju, morate biti sigurni što govorite.' 

Kratko je prokomentirala i medijske napade zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, kazavši kako još uvijek ne zna razloge za to. 

'Ta vrsta napada, ta vrsta retorike, primitivizam, balkanski način govora, seksizam, možda se od toga mogu obraniti jer sam zrela osoba, ali prenositi takvu poruku mladim generacijama je loše', zaključila je.