Najnovija karta rizika projekta EuroRAP, čiji je nositelj licencije za Hrvatsku HAK, pokazuje određena poboljšanja na hrvatskim prometnicama, ali je još uvijek velik dio naše cestovne mreže potencijalno vrlo opasan za vozače.
Ukupno se smanjio postotak najopasnijih crnih dionica, a to je pokazatelj da se u prethodnom razdoblju nešto napravilo na poboljšanju cestovne infrastrukture. Isto tako, zbog postroženog sustava ocjenjivanja pao je i postotak cesta s niskim rizikom. Na osnovu statističkih podataka o intenzitetu prometa i prometnim nesrećama na pojedinim dionicama gotovo je tragična situacija na Jadranskoj magistrali (D8) koja je velikim dijelom u 'crnom'.
Posebno su opasne dionice od Rijeke do Senja, od Karlobaga do Starigrada, od Šibenika do Trogira, a dio od Splita do Ploča je također u “crnom” ili je tek nijansu bolji. Opasnom se pokazala dionica od Dubrovnika do granice s Crnom Gorom. Crne se i cesta D23 od Duge Rese do Josipdola, D6 do slovenske granice, dio D5 od Daruvara do Pakraca te od Virovitice do mađarske granice. Crne se i dijelovi D1 u Zagorju, kao i cesta D7 od Belog Manastira do mađarske granice, dio ceste do Metkovića... Premda na autocestama nema crnih dionica (kao i na ostalim cestama), sugeriramo vam oprez.
Situacija na državnim cestama nešto je drugačija, ondje se može vidjeti pozitivan trend povećanja stupnja sigurnosti koji proizlazi iz više čimbenika. Na dijelu prometne mreže državnih cesta uloženi su značajniji napori u smislu infrastrukturnih poboljšanja. Jedan od važnijih čimbenika jest i činjenica da je uz kontinuirani rast prometa na mreži državnih cesta došlo do smanjenja ukupnog broja teških i najtežih nesreća. Tu još treba dodati i obnovu voznog parka (viša razina pasivne sigurnosti) te ostale preventivno-represivne mjere koje su se provodile.
Na cjelovitoj mreži promatranih autocesta ukupne dužine 1240,7 kilometara u razdoblju od 2010. do 2012. godine dogodila se ukupno 1021 teška prometna nesreća. Nažalost, opće prihvaćeni pokazatelji stanja sigurnosti prometa na autocestama iskazani kao koeficijent poginulih osoba izražen brojem smrtno stradalih osoba na milijardu vozilo kilometara za cijelu mrežu autocesta iznosi 7,1, a to i dalje znatno premašuje koeficijent smrtnosti na europskim autocestama.
