Europska komisija je u srijedu predstavila Europski migracijski program koji uključuje prijedlog za uvođenje kvota za raspodjelu izbjeglica po članicama EU-a, ali nije sigurna u potporu zemalja članica migracijskim kvotama
Prema planu EK Hrvatska bi trebala primiti 1,73 posto osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita i već se nalaze na teritoriju Europske unije te 315 osoba ili 1,58 posto od ukupno 20.000 izbjeglica koji su sada izvan EU-a.
Riječ je o dvije mjere: preraspodjeli osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita i već se nalaze na teritoriju EU-a te preseljenju izbjeglica koje iz trećih država masovno pristignu na teritorij EU-a.
Prva brojka, odnosno postotak, predstavlja ključ po kojem bi se raspodijelio teret primanja izbjeglica u slučaju masovnog priljeva izbjeglica u neku od zemalja članica. Hrvatska bi od toga broja, koji nije moguće unaprijed utvrditi, primila 1,73 posto, Njemačka 18,42 posto, Francuska 14,17 posto, Italija 11,84 posto.
Prošle godine je bilo više od 360.000 zahtjeva za izdavanjem azila, a odobreno je samo polovica oko 185.000, a šest zemalja - Njemačka, Švedska, Francuska, Italija, Velika Britanija i Nizozemska podnijele su najveći teret.
Druga brojka odnosi se na izbjeglice koje uživaju zaštitu Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice (UNHCR), koji je od EU-a zatražio da svake godine primi 20.000 Sirijaca. Hrvatska bi po izračunu Komisije trebala primiti njih 315.
Kriteriji za raspodjelu su veličina države, bruto domaći proizvod, stopa nezaposlenosti i broj izbjeglica koje je država već primila.
Osim uvođenja kvota, europska migracijska strategija uključuje borbu protiv krijumčara kako bi ih se spriječilo da ukrcavaju izbjeglice te znatno povećavanje proračuna i sredstava za nadzor i spašavanje u Sredozemnom moru.
O programu koji je Komisija predstavila zemlje članice raspravljat će u lipnju. Očekuje se veliki otpor ovome prijedlogu, pogotovo u Velikoj Britaniji, u kojoj ističu da bi primanje novih migranata samo potaknulo nove potencijalne migrante da riskiraju život i dokopaju se Europe.
Prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans kaže da bi 'najgore rješenje bilo ostaviti stvari kakve su sada'.
'Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker preuzeo je rizik iako nije siguran da će dobiti potporu Vijeća', rekao je Timmermans.
