Pokret za neovisnost Nove Kaledonije u ponedjeljak je odbacio ishod nedjeljnog referenduma na kojemu je velika većina odlučila ostati dio francuskog teritorija, ali je više od pola registriranih birača bilo suzdržano.
Objava ukazuje na to da Pariz još uvijek ne uspijeva riješiti desetljećima star sukob oko dekolonizacije pacifičkog arhipelaga iako su tri uzastopna referenduma od 2018. odbacila neovisnost tog teritorija.
Rezultati nedjeljnog referenduma pokazali su da se 96 posto onih kojih su glasali usprotivilo neovisnosti, dok je suzdržanih bilo 56 posto jer je autohtono stanovništvo Kanak, koje se zalaže za neovisnost, bojkotiralo glasanje.
"Pristaše neovisnosti...ne priznaju legitimitet i valjanost ovog glasanja koje im je oduzeto", navodi se u zajedničkom priopćenju nekoliko separatističkih skupina.
Skupine su ranije pozvale na bojkot glasanja.
Predsjednik Emmanuel Macron u nedjelju je izrazio francuski "ponos" jer je teritorij "slobodno" odlučio ostati. Pariz će obnoviti svoje obećanje i zaštititi teritorij koji se nalazi oko 1400 kilometara od australske obale, dodao je.
Napetosti su porasle nakon što je Francuska odbila zahtjev za odgodu referenduma kako bi se osiguralo razdoblje žalosti nakon porasta broja zaraženih koronavirusom u rujnu.
"Put dijaloga prekinut je tvrdoglavošću francuske vlade koja nije mogla pomiriti svoje geostrateške interese na Pacifiku sa svojom obvezom dekolonizacije naše zemlje", priopćile su pristaše neovisnosti.
Pandemija koronavirusa zategnula je odnose Pariza i njegovih prekomorskih teritorija proteklih mjeseci, posebice u Gvadalupi i Martiniqueu na Karibima.
Nova Kaledonija četvrti je najveći svjetski proizvođač nikla, a kontrola rudarskih resursa tog teritorija osjetljivo je pitanje. Operacija prodaje nikla koju je pokušala provesti tvrtka Vale SA dovela je do nemira prošle godine.