Colossal je rekao da će njegov vunasti miš omogućiti znanstvenicima da testiraju hipoteze o vezi između specifičnih sekvenci DNK i fizičkih osobina koje su omogućile mamutu, koji je izumro prije otprilike 4000 godina, da se prilagodi životu u hladnim klimatskim uvjetima.

'To je važan korak prema potvrđivanju našeg pristupa oživljavanju svojstava koja su izgubljena zbog izumiranja i čiji je cilj obnoviti ih', rekla je dr. Beth Shapiro, glavna znanstvena direktorica u Colossalu, u priopćenju za javnost u utorak. Shapiro je trenutno na dopustu zbog svoje uloge profesorice ekologije i evolucijske biologije na Kalifornijskom sveučilištu u Santa Cruzu.

Kako napraviti vunastog miša

Za stvaranje vunastog miša Colossal je rekao da je identificirao genetske varijante prema kojima se mamuti razlikuju od svog najbližeg živućeg rođaka - azijskog slona.

Znanstvenici su zatim odredili 10 varijanti povezanih s duljinom dlake, debljinom, teksturom, bojom i tjelesnom masnoćom, a koje odgovaraju sličnim, poznatim varijantama DNK kod laboratorijskog miša.

Naprimjer, znanstvenici su ciljali na gen poznat kao FGF5 (faktor rasta fibroblasta 5), ​​a koji regulira ciklus rasta kose, čineći je dužom i čupavijom. Također su promijenili funkciju tri gena povezana s razvojem i strukturom folikula dlake kako bi stvorili vunastu teksturu kose, valovitu dlaku i uvijene brkove, objavila je tvrtka u priopćenju za javnost, piše CNN.

Ostali ciljani geni uključivali su MC1R (receptor melanokortina 1), koji regulira proizvodnju melanina, kako bi nastali miševi sa zlatnom dlakom umjesto uobičajenog tamnog krzna i varijantom povezanom s promjenama tjelesne težine.

Ukupno, tim je napravio osam izmjena sedam mišjih gena istovremeno koristeći tri tehnike.

Colossal je podijelio preprint znanstvenog rada koji opisuje istraživanje, ali nije prošao stručnu recenziju.

'Mislim da je mogućnost uređivanja više gena u isto vrijeme kod miševa, tako da se dobije očekivani vunasti izgled, vrlo važan korak', rekla je Love Dalén, profesorica evolucijske genomike na Sveučilištu u Stockholmu. Dalén je savjetnica tvrtke Colossal i koautorica rada.

'To je dokaz principa da Colossal ima znanje i iskustvo za ovu vrstu uređivanja gena, uključujući umetanje varijanti gena mamuta u različite vrste.'

Samo 'slatki dlakavi miševi'?

Istraživanje opisano u neobjavljenom radu bilo je tehnički impresivno, a genetske promjene precizne i učinkovite, rekao je Robin Lovell-Badge, voditelj Laboratorija za biologiju matičnih stanica i razvojnu genetiku na Institutu Francis Crick u Londonu.

'Moj najveći problem s radom je taj što se ništa ne bavi pitanjem jesu li modificirani miševi otporni na hladnoću - uvođenjem osobina koje su očite kod mamuta - što je opravdanje dano za izvođenje rada', rekao je Lovell-Badge putem e-pošte.

'Ipak, imamo nekoliko dlakavih miševa slatkog izgleda, bez razumijevanja njihove fiziologije, ponašanja itd. Neće ih tome približiti saznanje hoće li na kraju moći dati slonu korisne osobine poput mamutovih, a mi smo naučili malo biologije.'

Colossal je prikupio 435 milijuna dolara otkako su ga 2021. godine osnovali poduzetnik Ben Lamm i genetičar George Church sa Sveučilišta Harvard.

Tvrtka planira ponovno stvoriti mamuta, pticu dodo i tasmanijskog tigra (ili tilacina), uređivanjem genoma najbližeg živog rođaka svake vrste kako bi se napravila hibridna životinja koja se vizualno ne bi razlikovala od svoje izumrle vrste. U konačnici, tvrtka želi vratiti faunu u njihovo prirodno stanište.

U slučaju mamuta, tvrtka tvrdi da bi stvorenja slična mamutu hodajući Arktikom stisnula snijeg i travu koja izolira tlo, usporavajući stopu otapanja permafrosta i oslobađanje ugljika sadržanog u ovom krhkom ekosustavu. Colossal je ranije rekao da je na putu da predstavi prvu telad vunenog mamuta 2028.

Skeptici tvrde da bi se ogromne svote novca uložene u projekt mogle bolje potrošiti negdje drugdje. Uzgoj i razmnožavanje hibridnih životinja, kažu oni, moglo bi ugroziti žive životinje koje se koriste kao surogati.

'Iako znamo puno o genetici miševa, znamo mnogo manje o mamutima i slonovima. Još nije poznato koji su dijelovi genoma vitalni za postizanje obilježja pomoću kojih bi se slon učinio sposobnim za život u Arktičkom krugu', rekla je Tori Herridge, viša predavačica u Školi bioloških znanosti Sveučilišta u Sheffieldu, u izjavi koju je podijelio Science Media Centre. 'Geni koji su povezani s krznom i masnoćom kod dobro proučenih životinja poput miševa očite su mete, ali vrag je u detaljima.'

'Osim ako ne odlučite napraviti svako potrebno uređivanje… u genomu, i kada stvorite samo grubu aproksimaciju bilo kojeg izumrlog stvorenja, na temelju nepotpune ideje o tome kako bi ono trebalo izgledati. Nikada nećete 'vratiti' mamuta', dodala je.

Laboratorijski miševi obično su genetski modificirani tako da imaju određene osobine, uključujući ljudske, kako bi se provodilo istraživanje o bolestima i razvoju lijekova.

Rob Taft, glavni znanstvenik u Laboratoriju Jackson, biomedicinskoj istraživačkoj instituciji koja je pomogla pionirima humaniziranih laboratorijskih miševa, rekao je putem e-pošte da je vunasti miš 'inovativno proširenje upotrebe miša kao modelnog sustava i inovativan pristup razumijevanju fiziologije životinja koje su sada izumrle'.

Njegovo najveće pitanje bilo je kako će Colossal ovo istraživanje prenijeti na slonove.

'Raditi s miševima ili čak stokom je relativno lako', rekao je Taft. 'Znamo mnogo o reprodukciji kod ovih vrsta, a tehnologije potpomognute reprodukcije dobro su razvijene i koriste se rutinski kod ovih vrsta, ali postoji mnogo toga o reprodukciji slonova što nije poznato, a tehnologije potpomognute reprodukcije nisu dobro razvijene za korištenje kod njih.'