Pedeset posto Slovenaca slaže se da bi proračunska izdvajanja za obranu trebalo povećati, a 34 posto smatra kako bi ih trebalo smanjiti ili održati na sadašnjoj razini, pokazala je anketa ljubljanskog 'Dela', vezana na rasprave o potrebi modernizacije vojske i većeg ulaganja u obranu zbog obveza prema NATO savezu
Slovenija je prilikom ulaska u taj savez 2004. godine prihvatila kao cilj povećanje udjela obrambenih troškova u BDP-u na dva posto, ali su zadnjih osam godina izdvajanja za vojsku u državnom proračunu zbog krize padala i lani iznosila kritičnih 0,94 posto BDP-a.
Predsjednik Borut Pahor nedavno je upozorio da je vojska zbog smanjenih investicija nespremna na suočavanje s jačom humanitarnom krizom kakva je bila lanjska kriza s migrantima, a kamoli s eventualnom sigurnosnom ugrozom većih razmjera. S takvom se ocjenom u anketi 'Dela' složilo 38 posto ispitanika, dok 33 posto ocjenjuje suprotno.
Najvažnijim prioritetima kad je riječ o financijskim sredstvima Slovenci smatraju zdravstvo, brigu za starije osobe, te školstvo i obrazovanje i povećanje investicije u ta područja bili bi najspremniji podržati, pokazala je anketa 'Dela'.
Investicije u obranu Slovenci ne smatraju toliko važnim no ministrica obrane Andreja Katič kazala je za Reuters da će troškovi za obranu ove godine biti povećani na 0,96 posto BDP-a, a onda rasti i idućih godina, kako bi se operativna sposobnost sadašnjeg sastava oružanih snaga mogla barem održavati na postignutoj razini.
