Prema podacima Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) i napisima medija, najave o pojačanim policijskim ophodnjama oko škola su se obistinile. Neke su čak pojačale vlastito osiguranje – nabavile su nadzorne kamere i alarmne uređaje, postrožile su pravila čuvanja ispitnih materijala, pojačale su kontrolu tijekom ispita, a u nekima nastavnici čak prate učenike na WC.

'Prema našim saznanjima nije bilo nikakvih nepravilnosti; sve je bilo regularno', rekla je za tportal glasnogovornica NCVVO-a Ana Franić Božić.

Više razmišljanja, manje štrebanja

Iako ovogodišnji ispiti protječu znatno mirnije, pritužbe na maturu iz redova učenika nisu potpuno izostale. Naime, nakon prvih dana provedbe neki su se požalili da su pitanja iz biologije bila neuobičajena, da je u njima bilo više zadataka za razmišljanje, a manje gradiva koje su učili. Prema pisanju portala Srednja.hr učenici su u većini pohvalili novi pristup u kojem se samo 30 posto pitanja temelji na reprodukciji činjenica, dok je za ostala potrebno razumijevanje i povezivanje pojmova. No se čini da je on ipak neke zatekao nespremnima. Vijesti.hr objavile su prilog u kojem se dio maturanata požalio da je ispit bio pretežak, da neke stvari nikada nisu učili, a posebno ih je razljutilo pitanje: 'Zašto pelikani kada lete u skupinama imaju sporiji puls?'

Činjenica je da se odgovor na ovo pitanje lako može pronaći na internetu te da se i bez takve pretrage, uz nešto razmišljanja, može zaključiti da ptice, leteći u formacijama jata troše manje energije zbog čega im je puls sporiji. Preciznije tumačenje ovog fenomena predstavio je 2014. časopis Nature, a prenijeli su ga brojni mediji, među kojima i tportal. Naime, ptice u stražnjem dijelu jata troše manje energije zbog potiska zraka prema gore koji stvaraju ptice pred njima. Naravno, ulogu predvodnika, koji troši najviše, ptice preuzimaju na smjenu.

Učenici koji su polagali test iz likovne kulture tvrde pak da je on u prosjeku bio teži od prošlogodišnjeg.

Neki su se žalili i na geografiju, primjerice da je bilo malo grafova, a puno slijepih karata s nebitnim podacima.

Komentirajući pritužbe Franić Božić kaže:

'Istina je da su se biologija i likovna umjetnost pisali po novim ispitnim katalozima. Isto vrijedi i za kemiju koja se piše 13. 6. No oni se na našim stranicama nalaze već godinu dana. Naši suradnici išli su po školama i upoznali i učenike i nastavnike s time. Promjene u konceptualnom pristupu ispitima idu za time da kvalitetnije testiraju ishode učenja te da se odmaknu od zahtjeva za reproduciranjem opsežnih sadržaja i da učenici budu rasterećeni memoriranja brojnih podataka i naziva. Novost je da ih oni usmjeravaju na povezivanje, učenje bitnog i zajedničkog i prepoznavanje nekih univerzalnih obrazaca. Ispit iz biologije prijavilo je 7700 maturanata. Oni će najvjerojatnije upisati srodne fakultete na kojima je biologija važna. Stoga pitanja takvog tipa za njih ne bi trebala biti veliki izazov.'

Novi pristup je dobar, no kreće od repa

Profesor biologije na MIOC-u Emil Gaal kaže da su i u njihovoj školi neki učenici imali prigovore na ispitne materijale iz biologije.

'Neki smatraju da određena važna područja nisu bila dovoljno pokrivena, kao što je primjerice fiziologija čovjeka, dok su jako zastupljene bile životinje i biljke', objasnio je Gaal.

Pozdravlja ideju da pitanja na maturi budu više problemska, ali smatra da se u promjene, po dobrom hrvatskom običaju, krenulo od repa, a ne od glave.

'Učenike bi trebalo prvo četiri godine pripremati za takav način učenja, a tek potom krenuti s novim metodama testiranja. Treba sastaviti programe u kojima će nastavnici učenike pripremati za takav način rada i ispitivanja. Potpuno shvaćam ogorčenje onih koji su se četiri godine učili štrebati, da bi ih potom iznenadila problemska pitanja koja traže povezivanje i razmišljanje', poručio je Gaal.