Kandidat ljevice i bivši predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva novi je brazilski predsjednik, zaključilo je Izborno povjerenstvo, nakon što je ostalo za prebrojati manje od dva posto okruga. Na 98,8 posto prebrojanih glasova, Lula je osvojio 50,8 posto, te je povjerenstvo reklo da matematički više ne postoji šansa da kandidat desnice i aktualni predsjednik Jair Bolsonaro, koji osvaja 49,2 posto glasova, preokrene rezultat
Bolsonaro je ispočetka vodio, a preokret se objašnjava time da Lulina Radnička stranka dobiva jaču potporu u regijama koje sporije objavljuju rezultate.
Izbori služe kao referendum o dvjema potpuno različitim – i žestoko suprotstavljenim – vizijama budućnosti Brazila. Bolsonaro je obećao da će konsolidirati oštar zaokret udesno u brazilskoj politici nakon predsjedničkog mandata koji je svjedočio jednom od najsmrtonosnijih svjetskih izbijanja pandemije covida-19 i široko rasprostranjenom krčenju šuma u amazonskom bazenu.
Lula obećava veću društvenu i ekološku odgovornost, pozivajući se na rastući prosperitet svog predsjedničkog mandata 2003.-2010., prije nego što su korupcijski skandali ocrnili njegovu Radničku stranku. Oko 120 milijuna birača bilo je pozvano dati svoj glas u elektroničke glasačke strojeve koje je Bolsonaro bez dokaza kritizirao kao sklone prijevarama, izazivajući zabrinutost da možda neće priznati poraz, slijedeći primjer svog ideološkog saveznika, bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. To je dodatno pojačalo napetosti na najpolariziranijim izborima u Brazilu od njegova povratka demokraciji 1985. nakon vojne diktature protiv koje se Lula, bivši sindikalni čelnik, borio, a Bolsonaro, bivši vojni časnik, priziva s nostalgijom.
Prethodno je predsjednik brazilskog Visokog izbornog suda (TSE) odlučio je da se uklone zaustavne rampe koje je postavila savezna prometna policija (PRF) a "usporavale su dolazak" na birališta za predsjedničke izbore, što je ljevica nazvala sramotnim.
>> Ikona južnoameričke ljevice se vraća: Tko je najpopularniji brazilski predsjednik?
"Odlučeno je da se te operacije ukidaju kako birači ne bi kasnili" na birališta, rekao je Alexandre Moraes, predsjednik TSE-a, na tiskovnoj konferenciji, sat prije zatvaranja birališta. Čelnici Radničke stranke (PT, ljevica) objavili su na društvenim mrežama brojne video snimke autobusa s biračima koji stoje, napose u ruralnim područjima na sjeveroistoku, izbornoj bazi bivšeg predsjednika Luiza Inacija Lule da Silve (2003.-2010.).
vezane vijesti
"Nedopustivo je to što se upravo događa u Sjeveroistočnoj pokrajini", upozorio je Lula, kojemu ankete daju veće izglede, na Telegramu. No Moraes je rekao da se "nijedan autobus nije vratio natrag i svi su birači mogli glasati". TSE je u subotu navečer odlučio da se "zabranjuje svaka operacija prometne policije koja bi ometala prijevoz birača" u nedjelju. Predsjednica Radničke stranke Gleisi Hoffmann objavila je na Twitteru da je zatražila uhićenje ravnatelja prometne policije Silvineija Vasquesa zbog "nepoštovanja" te odluke TSE-a.
Potonji je u nedjelju objavio na Instagramu fotografiju na kojoj poziva da se glasa za Jaira Bolsonara, krajnjeg desničara, Lulina protukandidata u drugom krugu. Dnevnik Folha de S. Paulo piše da je više od 500 kontrolnih rampi za autobuse postavljeno oko podneva diljem zemlje, 70 posto više nego u prvom krugu 2. listopada. Zastupnik Nikolas Ferreira je stao u obranu prometne policije: "PRF zaustavlja unajmljene autobuse. Kupovina glasova je kazneno djelo. Bravo, PRF". Izlaznost u siromašnijim dijelovima zemlje mogla bi biti presudna za ishod drugog kruga, misle analitičari. U prvom krugu Lula je osvojio 48 posto, a Jair Bolsonaro 43 posto.
"Na djelu je državni udar uz pomoć PRF-a kako bi se siromašne stanovnike onemogućilo da glasaju za Lulu", objavio je na Twitteru politolog Christian Lynch.
Zatvorena su birališta na najpolariziranijim izborima u Brazilu u posljednje vrijeme, na kojima su se sukobili krajnje desničarski sadašnji predsjednik Jair Bolsonaro i ljevičarski bivši čelnik Luiz Inacio Lula da Silva, objavila je Hina nešto poslije 22h. Očekuje se da će početni zbroj glasova dati prednost Bolsonaru, bez obzira na konačni rezultat, budući da Lulina Radnička stranka dobiva jaču potporu u regijama koje sporije objavljuju rezultate. Izbori služe kao referendum o dvjema potpuno različitim – i žestoko suprotstavljenim – vizijama budućnosti Brazila.
Bolsonaro je obećao da će konsolidirati oštar zaokret udesno u brazilskoj politici nakon predsjedničkog mandata koji je svjedočio jednom od najsmrtonosnijih svjetskih izbijanja pandemije covida-19 i široko rasprostranjenom krčenju šuma u amazonskom bazenu. Lula obećava veću društvenu i ekološku odgovornost, pozivajući se na rastući prosperitet svog predsjedničkog mandata 2003.-2010., prije nego što su korupcijski skandali ocrnili njegovu Radničku stranku.
Oko 120 milijuna birača bilo je pozvano dati svoj glas u elektroničke glasačke strojeve koje je Bolsonaro bez dokaza kritizirao kao sklone prijevarama, izazivajući zabrinutost da možda neće priznati poraz, slijedeći primjer svog ideološkog saveznika, bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. To je dodatno pojačalo napetosti na najpolariziranijim izborima u Brazilu od njegova povratka demokraciji 1985. nakon vojne diktature protiv koje se Lula, bivši sindikalni čelnik, borio, a Bolsonaro, bivši vojni časnik, priziva s nostalgijom.
