Iako Hrvatska ima jednu od najskupljih javnih uprava u Europi te na plaće službenika troši 12,5 posto BDP-a, a investitori upiru prstom u istu tu državnu i javnu upravu kao najveću prepreku investicijama, zastupnici u Hrvatskom saboru, a prije toga i Vlada odbili su prijedloge za reformu javne uprave nezavisne zastupnice Matine Dalić. Osnovni je problem to što bi njezin prijedlog onemogućio političku podjelu fotelja, što je post i predizborni modus operandi i vladajućih i onih koji na vlast žele doći. Menadžerski kadar u tom je sektoru očito i dalje tek puka fantazija
'Naše shvaćanje politike kao mjesta za podjelu fotelja loša je devijacija', kazala je za tportal. Dalić je podsjetila i da je krajem prošle godine usvojena Industrijska strategija RH od 2014. do 2020., gdje je Vlada kao jedan od bitnih segmenata navela povećanje efikasnosti javne uprave uvođenjem sustava ocjenjivanja i vrednovanja kvalitete.
'Teško je onda ne biti razočaran Vladinim negativnim mišljenjem, jer ona je negativno mišljenje dala sama sebi s obzirom na to da je u prethodnom koraku donijela dokumente koji upravo ovo o čemu se u ovim zakonima radi predviđa da će biti stavljeno u provedbu u prvom kvartalu 2015.', kazala je Dalić na saborskoj raspravi o svojim prijedlozima.
Problem postoji od ranije
Bivša HDZ-ova ministrica financija koja je stranku napustila prošle godine za tportal kaže da odgovornost za nereformiranje javne i državne uprave imaju sve vlade. Na pitanje je li to jedan od razloga napuštanja stranke, ne odgovara konkretno, no naglašava da problem postoji godinama te da nitko nije imao političku volju uloviti se ukoštac s njim.
'Ono što ja ne krijem je to da se u svojem prijedlogu oslanjam na rad i rezultate projekta koji je financirala Europska komisija i Svjetska banka 2005. na 2006. I to dokazuje koliko dugo ideja reforme javne uprave živi i koliko dugo se o njoj govori i koliko dugo stvarnih promjena nema', kaže nam Dalić.
Od 2007. u lokalnoj samoupravi zaposleno sedam tisuća osoba
Kaže da se kao bivša ministrica financija uhvatila s tim ukoštac jer se od ministara financija očekuje da budu čudotvorci, a zapravo imaju vezane ruke. 'Ministar financija ne može obaviti konsolidiranje javnih financija bez reforme, a te reforme nalaze se izvan odgovornosti ministra financija, to je područje uprave, zdravstva… Poluge za smanjivanje rashoda nalaze se kod drugih ljudi', objasnila je za tportal.
Činjenicu da je njezin prijedlog došao na tapetu Vlade i Sabora u rekordnom roku od tri i pol mjeseca ne smatra pozitivnim. Dapače. 'To sam protumačila kao da su vladajući željeli brzo i učinkovito taj prijedlog maknuti iz rasprave, maknuti s dnevnog reda da ih više ne žulja. To je poruka koja je poslana, prijedlog je apsolviran, odbijen i gotovo', smatra.
Reformu državne i javne uprave u Saboru nazvala je nekom vrstom hrvatskog političkog jetija jer o njoj svi govore, a nitko ne nudi rješenja. 'Da bi se reforma državne i javne uprave provela, mora postojati politička volja - to je najvažniji sastojak za provedbu reformi. Tijekom ove rasprave i na odborima imala sam prilike čuti od vanjskih članova nekih odbora da je taj prijedlog uperen protiv jedinica lokalne samouprave. On nije uperen ni protiv koga', kaže za tportal i napominje da je u razdoblju od 2007. do 2013. na razini jedinica lokalne samouprave broj zaposlenih povećan za 24 posto tj. sedam tisuća osoba, a broj zaposlenih na državnom proračunu ostao nepromjenjiv.
'Koja vam korist od podobnih?!'
Osnovno je, kaže, depolitizirati državnu i javnu upravu, na upravljačke pozicije zapošljavati osobe izabrane na javnom natječaju. 'Reforma se ne može izjednačiti s oštrim rezovima, stvari neće biti bolje ako se svima smanje plaće za 15 posto. Mi moramo mijenjati sustav i težiti da sustav postane brži, jeftiniji i kvalitetniji, a za to trebaju novi principi upravljanja i korištenje tehnologije. Depolitizacija je nužna radi stvaranja profesionalnog upravljačkog kadra. Mi danas imamo krizu upravljanja; državni i javni sektor imaju slab menadžment. Da bismo stvorili menadžerski kadar, moramo im dati sigurnost da će posao menadžera ovisiti isključivo o njihovim rezultatima. Predlažem da se biraju na javnom natječaju na pet godina', objašnjava Dalić.
Druga je bitna komponenta njezinog viđenja reforme javne i državne uprave nagrađivanje zaposlenika temeljem rezultata rada tako da se ti rezultati mjere. To zahtijeva utvrđivanje kriterija i pokazatelja prema kojima će se nečiji rezultati mjeriti. 'Tko dobije negativnu ocjenu dobije otkaz. Državna i javna uprava velik je sustav i tu treba preuzeti način upravljanja iz privatnih tvrtaka', kaže.
'Ovaj prijedlog ima svoju vrijednost za političke elite iako se politiku shvaća kao podjela položaja. Naša je praksa pokazala da je to štetno i pogubno za državu. Imamo situaciju da provedba i najboljih zakona ne ide dobro i zato se ni ovaj sustav ne može provesti ako nema profesionalnog menadžmenta. I da bi političari bili uspješni i proveli programe, morali bi se u provedbi osloniti na nekog sposobnog. Koja vam korist od podobnih!' konstatira Dalić.
