Prvo je cijeli svijet iznenadio proglašenjem izvanrednog stanja u Južnoj Koreji, a samo šest sati poslije povukao je svoju odluku. Sada južnokorejski parlamentarci traže opoziv predsjednika Yoon Suk-yeola nakon što je izazvao najveću političku krizu u toj zemlji u zadnjih nekoliko desetljeća. Što uopće podrazumijeva to 'izvanredno stanje' i što sada slijedi?
Predsjednik Južne Koreje Yoon Suk-yeol u utorak je proglasio izvanredno stanje u toj zemlji. U televizijskom obraćanju optužio je oporbu za simpatije prema Sjevernoj Koreji, zbog čega je najavio uvođenje vojne uprave kako bi obranio ustavni poredak.
To je izazvalo bijes građana Seula te su ubrzo okružili zgradu parlamenta. Brojne policijske, ali i vojne snage ušle su u sukob s prosvjednicima koji su izvikivali parole poput: 'Ne izvanrednom stanju' i 'Otvorite vrata'.
Objava o izvanrednom stanju pokrenula je okršaj između predsjednika Yoon Suk-yeola i parlamenta, u kojem je odbijen pokušaj suspenzije političkih aktivnosti i cenzure medija, i za to vrijeme naoružani vojnici ušli su u zgradu Narodne skupštine u glavnom gradu Seulu. Predsjednik je stoga samo šest sati poslije povukao svoju odluku, a danas će južnokorejski parlamentarci pokrenuti njegov opoziv.
Što sve podrazumijeva izvanredno stanje?
U dramatičnom kasnonoćnom televizijskom obraćanju naciji, Yoon je objavio da uvodi izvanredno stanje u Južnoj Koreji, optužujući oporbu da paralizira vladu 'protudržavnim aktivnostima'.
Ubrzo je uslijedio dekret od šest točaka novog zapovjednika u ratnom stanju, načelnika vojske Park An-sua: zabrana političkih aktivnosti i stranaka, 'lažne propagande', štrajkova i 'okupljanja koja potiču društvene nemire'.
Kako piše Guardian, naredba je također stavila sve medijske kuće pod nadležnost te naložila cijelom medicinskom osoblju, uključujući liječnike koji štrajkaju, da se vrate na posao u roku od 48 sati.
Predsjednikov potez svojevrstan je povratak autoritarnom vodstvu kakav zemlja nije vidjela od 1980-ih. Odmah su ga osudili oporba i vođa Yoonove vlastite stranke.
Yoon je pak rekao da je djelovao kako bi zaštitio liberalnu demokraciju svoje zemlje od 'protudržavnih elemenata' i 'prijetnji koje predstavlja Sjeverna Koreja'.
Treba naglasiti i to da je do objave izvanrednog stanja došlo u trenutku žestoke svađe između Yoona i oporbene Demokratske stranke oko proračuna.
Opozicija je srezala oko 4,1 trilijuna vona (2,8 milijardi dolara) od Yoonova predloženog proračuna u iznosu od 677 bilijuna vona za sljedeću godinu, što ga je navelo da se požali da su 'svi ključni proračuni za temeljne funkcije nacije' smanjeni.
Što se dogodilo u parlamentu?
Snage sigurnosti jučer su opkolile parlament, helikopteri su sletjeli na krov zgrade, a vojska je nakratko i ušla u nju u pokušaju sprečavanja zastupnika da se probiju do nje. No 190 zastupnika uspjelo je ući te su jednoglasno izglasali odbacivanje Yoonove deklaracije, pozivajući na ukidanje izvanrednog stanja.
Ispred parlamenta okupile su se stotine prosvjednika, od kojih su mnogi pozivali na Yoonovo uhićenje. Neki prosvjednici potukli su se s vojnicima, no prema dosadašnjim izvješćima, nije bilo ozlijeđenih, niti veće materijalne štete. Najmanje jedan prozor razbijen je dok su vojnici pokušavali ući u zgradu, a žena koja je prosvjedovala bezuspješno je pokušala oduzeti pušku vojniku, uzvikujući: 'Zar vas nije sramota?'
Zašto se Yoon povukao?
Prema južnokorejskom ustavu, izglasavanje ukidanja izvanrednog stanja u parlamentu mora se poštovati.
Vojni dužnosnici prvotno su rekli da će, unatoč glasanju, izvanredno stanje ostati na snazi dok ga sam Yoon ne ukine.
No o ovom pitanju s Yoonovom opozicijom slažu se i članovi njegove stranke. Čelnik njegove konzervativne Snage naroda nazvao je odluku o uvođenju izvanrednog stanja 'pogrešnom'. Lee Jae-myung, oporbeni vođa koji je tijesno izgubio od Yoona na predsjedničkim izborima 2022., rekao je da je njegova objava 'ilegalna i protuustavna', a glavna južnokorejska oporbena Demokratska stranka, koju vodi, nazvala je predsjednikov potez 'u suštini državnim udarom'.
Kakva je bila međunarodna reakcija?
Bijela kuća izjavila je da joj je 'laknulo' nakon što je Yoon promijenio kurs svoje deklaracije o izvanrednom stanju. 'Demokracija je temelj saveza SAD-a i Južne Koreje i nastavit ćemo pratiti situaciju', rekao je glasnogovornik Bijele kuće.
SAD je ranije rekao da s 'velikom zabrinutošću' promatra događaje kod svog ključnog azijskog saveznika, između ostalog zato što ondje ima 28.500 vojnika stacioniranih za zaštitu od Sjeverne Koreje.
Kakva je atmosfera na ulicama i što slijedi?
Raphael Rashid, izvještavajući za Guardian iz Seula, piše da se jutro nakon državnog udara u Južnoj Koreji osjećala tuga, kao i zbunjenost.
'Za stariju generaciju, koja se na ulicama borila protiv vojnih diktatura, izvanredno stanje jednako je diktaturi, a ne Koreji 21. stoljeća. Mladoj generaciji je neugodno zato što je on uništio ugled njihove zemlje. Ljudi su zbunjeni', piše.
'Svi se pitaju koji je bio njegov krajnji cilj i uglavnom podržavaju opoziv predsjednika', dodaje.
Glavna sindikalna skupina u zemlji poziva na 'opći štrajk na neodređeno vrijeme', dok Yoon ne podnese ostavku zbog 'iracionalne i antidemokratske mjere'.
Yoonova stranka je pak njegov pokušaj uvođenja izvanrednog stanja opisala kao 'tragičan' te zahtijeva da odgovaraju svi koji su umiješani u njegovo planiranje i izvršenje.