Burne reakcije struke i zainteresirane javnosti uslijedile su nakon imenovanja voditeljice i sedmero od ukupno 12 predviđenih članova novog ERS. Odabrani članovi ERS-a su Gordana Lešin, Dubravka Brezak Stamać, Sonja Rupčić Petelinc, Robert Kuhar, Mirko Ruščić, Ružica Vuk i Loretana Farkaš, a za pet nepopunjenih mjesta raspisat će se novi javni natječaj, iako su se na prvi natječaj javila čak 123 kandidata. Sve će, kako se očekuje, objasniti ministar Pavo Barišić na presici koju je sazvao danas u 15 sati.  

Imenovanje je dočekano na nož jer se Buljan Culej već zbog puke činjenice da se ministrova savjetnica ne doživljava neovisnom stručnjakinjom, a problematizira se i njezino sudjelovanje na prošlogodišnjoj međunarodnoj konferenciji 'Obitelj i škola – ključ odgoja za vrijednosti' u organizaciji udruge U ime obitelji. Zbog prozivki je reagirala i predsjednica udruge Željka Markić, priopćivši da se s novom voditeljicom ERS-a susrela samo jednom te je nije uspjela bolje upoznati.

Loretana Farkaš, dekanica Filozofskog fakulteta u Osijeku, već je apostrofirana kao pokretačica peticije podrške u obranu 'moralnog, znanstveno-istraživačkog, te nastavničkog intergriteta' ministra Pave Barišića, a osobito je sporno što je novi ERS-a direktno kontaminiran politikom. To pokazuje uvid u društveno-politički angažman pojedinih članova, poput Dubravke Brezak Stamać i Mirka Ruščića.  

Na nedjeljnim izborima Brezak Stamać bila je peta na listi HDZ-ova kandidata Drage Prgometa za zagrebačku Gradsku skupštinu, a evidentirane su i njezine aktivnosti kao predsjednice gradske organizacije Akademske zajednice HDZ-a 'Ante Starčević'. Čelnik tog stranačkog tijela je akademik Ivica Kostović, ujedno i član Posebnog stručnog povjerenstva (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, dakle, tijela koje je ministru Barišiću formalno predložilo novi sastav ERS-a. 

Mirko Ruščić pročelnik je Odjela za biologiju splitskog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i bivši član Upravnog vijeća Hrvatske udruge Benedikt, koja prema navodu sa službene stranice 'promiče konzervativno-kršćanske i nacionalne vrijednosti integralnog hrvatstva (Domovine i dijaspore)'. 

Kritizirajući u studenom 2016. prijedlog Cjelovite kurikularne reforme, rekao je da može iščitati da je termin 'prirodoznanstveni svjetonazor' zapravo istoznačan 'materijalističkom' svjetonazoru koji je bio nametnut kao ideologija u prethodnome društvenom sustavu.

'Podrazumijeva se i nameće navodni, umjetno stvoreni sukob između prirodoznanstvenog (materijalističkog) pristupa i religijskoga (metafizičkog) pristupa, sukob koji u stvarnosti ne postoji odnosno ta se dva pristupa međusobno ne isključuju. To su dvije različite i odvojene dimenzije ljudske stvarnosti koje se međusobno ne pobijaju već nadopunjuju', ustvrdio je Ruščić.

Taj profesor biologije svojedobno se bezuspješno kandidirao za predsjednika splitskog HDZ-a. Bivši je predsjednik splitskog Gradskog kotara Varoš, koji je s te funkcije smijenjen zbog navodnog nerada, a na njoj se održavao zahvaljujući tankoj većini i koaliciji s HRAST-om. 

Sumnju u kvalitetu izbornog procesa novog sastava ERS-a probudila je već i činjenica da Posebno stručno povjerenstvo nije od 123 prijavljenih kandidata uspjelo odabrati sve članove ERS-a, što znači i da se rad na kurikularnoj reformi dodatno odgađa. To je u suprotnosti ne samo s preporukama Europske komisije, nego i s interesom građana koji vape za kurikularnom reformom - ako je suditi po njihovoj spremnosti da se za reformu bore na ulicama uz geslo 'Hrvatska može bolje'.       

Neven Budak, bivši predsjednik PSP-a i profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, kaže za tportal da kompetencije novoimenovane voditeljice ERS-a ne može komentirati jer nije vidio njezin CV, ali je prilično siguran da su kompetencije Borisa Jokića za taj posao bolje. Uistinu, na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja, uz vijest o imenovanju krnjeg sastava ERS-a, nisu priložene biografije novih članova. 

'Stoga mi je teško komentirati pojedine članove ERS-a, osim što vidim da je stranačka pripadnost očito igrala određenu ulogu u odabiru kandidata - možda i veću nego stručnost. A to što nisu bili u stanju izabrati sve članove, usprkos tome što je bilo mnogo kandidata i to jako dobrih, ponovno pokazuje da im stručnost nije osnovni kriterij, kao i želju da se cijeli posao što je moguće više odgodi', rekao je Budak za tportal. Na pitanje što bi onda mogao biti cilj Povjerenstva, odgovara da je to teško racionalizirati.

Napominje da bi članovi ERS-a trebali biti neovisni o izvršnoj vlasti, ali i o političkim strankama, kao što su to bili članovi prošlog saziva Posebnog stručnog povjerenstva i Ekspertne radne skupine. 

Ljilja Vokić, bivša HDZ-ova ministrica prosvjete, kaže za tportal da ne poznaje osobno Jasminku Buljan Culej, ali po njezinim referencama koje je vidjela misli da je ona zaslužila mjesto na koje je imenovana. 

'Doktorica je znanosti, bavila se obrazovanjem. Čujte, nikad nisu svi s jednom osobom zadovoljni. Vjerujem da će ona uključiti sve one koji su se javili i da će raditi za opće dobro. Čak smatram vrlo pozitivnim što ona radi u ministarstvu jer će tako koordinirati... Pa nije obrazovanje nešto što je izvan konteksta politike ili države. Po deklaraciji Vijeća Europe, država nikad iz svojih ruku ne ispušta školstvo i gospodarstvo', kazala je Vokić.

Njoj je, dakle, čudno što se upravo savjetnička funkcija u ministarstvu novoj voditeljici ERS-a navodi kao teret. 'Pa ministarstvo je ono koje donosi reforme, a ne neka izvanjska tijela - njih treba na neki način konzultirati da pomognu i mislim da će gospođa uključiti sve one koji su zainteresirani i mogu pomoći', rekla je Vokić, dodajući da je sa školstvom inače slično kao i s nogometom – svi misle da sve znaju.

'Jokić je fini gospodin, gajim simpatije prema njemu, ali Bože moj...'

'Mislim da mi od toga pravimo preveliku famu: po rezultatima koje naši učenici postižu u svijetu, vidljivo je da mi imamo vrlo zdrave osnove, a da u školstvo treba uložiti novac ako želimo bilo kakve promjene', sugerira Vokić.

A Boris Jokić, je li joj on kontroverzan?

'Nije on kontroverzan, on je fini gospodin. Gajim simpatije prema njemu, ali Bože moj... nije izabran, pa nije izabran. Ne znači da je on stavljen u 'out'. Može vjerojatno biti konzultiran, što pretpostavljam i da hoće'. 

Bivši SDP-ov ministar znanosti Željko Jovanović ne štedi kritike kada je u pitanju novi tim za provedbu kurikularne reforme. 

'Ako je za voditeljicu kurikularne reforme, najvažnijeg projekta za budućnost obrazovanja, a time i cijele Hrvatske, izabrana osobna savjetnica ministra plagijatora, onda to sve govori o tome kako je proveden taj izbor. Dakle, osnovni je cilj bio da takvu skupinu vodi struka, potpuno neovisna od politike, a sada je plagijator za šeficu kurikularne reforme postavio svoju osobu savjetnicu. To je sramotno i to je uvreda za cjelokupnu obrazovnu vertikalu', definirao je Jovanović.

Ujedno, pozvao je sve članove PSP-a da po uzoru na Josipa Milata, koji je u utorak podnio neopozivu ostavku na članstvo u tom tijelu zbog 'proceduralnih makinacija', učine isto.

'Pozivam ih da podnesu ostavke i da ne sramote više sve one ljude koji su s Borisom Jokićem uložili ogroman napor da Hrvatska dobije obrazovnu reformu koja će je izvući iz ove močvare u koju je gura aktualni ministar plagijator sa svojim mentorom Plenkovićem', zaključio je Jovanović.