Zaslugu za progon korupcije ima prvenstveno USKOK, pa i Bajić osobno, a znatno manje policija, zahvaljujući kojoj korupcija nije u padu jer policija ne radi dovoljno svoj posao, pa je sve na plećima USKOK-a, ističe Bajić u svojem izvješću o kojem će Sabor raspravljati baš uoči izbora. Dakako, kad je riječ o Bajiću, premda to ovaj put nije isključivo njegova zasluga, iskustvo podsjeća da je tajming gotovo uvijek zanimljiv, premda ne i nepredvidljiv. Isto tako, nije ovo prvi put da se, iz vrlo sličnih razloga, događaju trzavice na relaciji DORH – MUP.

Osim toga, Bajićeva bi se tvrdnja spram ministraunutarnjih poslova Tomislava Karamarka i policije, a s obzirom na česte prigovore Bajiću da je 'kasno zakukurikao', mogla opisati onom 'rugala se sova sjenici', no za SDP-ovoga predsjednika saborskoga Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te mogućega budućega ministra policije Ranka Ostojića 'Bajićeva tvrdnja nije nikakva novost' i smatra je 'točnom'. Podsjeća da je i sam 'u svim svojim istupima upozoravao na to da su kapaciteti nedostatni što se i najbolje vidjelo na primjeru vrta HDZ-ove blagajnice'.

Tko u čijem vrtu kopa i zašto policija slabo vidi?

'Policija treba biti servis i podrška DORH-u, koje je neovisno tijelo i s tim Jadranka Kosor nema veze, jer su uspjesi u borbi protiv korupcije tu zato što postoje zakonska rješenja zahvaljujući kojima se moglo zaista krenuti u obračun. A uostalom što reći na to da su USKOK-ovi istražitelji, a ne policajci, bili ti koji su kopali po vrtu HDZ-ove blagajnice tražeći dokaze. Traženje i otkrivanje dokaza je posao policije, a posao DORH-a je da onda ide u kazneni progon temeljem tih dokaza, naravno, druga je stvar zašto policija slabo vidi', kaže Ostojić.

Za razliku od njega, HDZ-ovoga člana saborskoga Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Krunoslava Markovinovića, kaže, 'malo je iznenadila Bajićeva tvrdnja'. On ističe da je 'uvijek za dobru suradnju policije i DORH-a jer bez toga ne ide', a smatra da je problem u tome što 'Bajić nije prihvatio neke sugestije koje mu je policija dala'. 'Mogao se Bajić okrenuti i na drugu stranu, a ne čekati na rezultate izbora', smatra Markovinović, koji se pita što je sa slučajevima Linića ili Čačića: 'Dobro je da se čisti u HDZ-u i mi svi smo za to da HDZ bude čista stranka, ali Bajić je neke druge stvari nagurao u ladice.'

Iz tih bi ih ladica valjda trebalo istresti Karamarkovo najavljivanje istraga protiv oporbenjaka, protiv kojih su pisane i anonimne prijave, a oko čije se valjanosti i povela jedna od posljednjih u nizu razmirica između DORH-a i MUP-a.

Ostojić smatra da razmirica ne bi bilo kad bi svi radili svoj posao kako treba, a govoreći o podacima iz Izvješća navodi da se 'od oko 75.000 prijava godišnje odbacuje svaka peta policijska prijava, naime, 43 posto prijava se ionako odbacuje, a 20 posto prijava su policijske prijave. I onda ministar govori o odbacivanju jedne kaznene prijave'. 'S druge strane, imate premijerku koja poziva glavnog državnog odvjetnika na sastanke i traži od njega informacije koje bi trebale biti tajne, a mene i nas se, koji upozoravamo da se na DORH, koji mora biti samostalan, pokušava staviti politička šapa, optužuje da prijetimo britvama', dodaje Ostojić.

'Bajić je odnio pobjedu kad se u izmjenama i dopunama Zakona o DORH-u, a tom je prilikom Karamarko tražio ekskluzivno pravo odlučivanja o tome hoće li prijave trećih osoba ići na sud što nije prihvaćeno, a jasno je i da istražitelji USKOK-a ne vjeruju djelatnicima MUP-a prilikom traženja dokaza jer ih traže sami što očito čine zbog prijašnjega lošega iskustva oko konkretiziranja dokaza', kaže HNS-ov saborski zastupnik Goran Beus Richembergh. Dodaje da je ovo 'Bajićeva velika kritika Vlade premijerke Kosor, čiji je MUP dio, a i inače vlada najveće nezadovoljstvo policijskim organima'.

Međutim, baš kao i ostatak Kukuriku koalicije, koja se do nedavno Bajiću prijetila mogućom smjenom zbog neprofesionalnog (ne)obavljanja posla, ne drži da bi se o njemu i Karamarku moglo govoriti kao o sovi i sjenici. 'Unutar protekle dvije godine zahvaljujući političkoj volji donesena su zakonska rješenja i skinut je politički pritisak zbog čega je DORH mogao profunkcionirati, a Vlada očito više konačno da smo i to dočekali nema autoriteta nad njim', zaključuje Beus Richembergh.

'O uspješnoj borbi protiv korupcije pričat ćemo nakon sudskog epiloga'

Markovinović se, međutim, nada da će 'i ministar policije i sam glavni državni odvjetnik nešto reći i dati objašnjenje, jedno vrijeme su njihovi odnosi bili na dobroj razini, a treba podsjetiti da je Vlada u posljednje dvije godine donijela najvažnije zakone za borbu protiv korupcije, u čijim je pripremama sudjelovala upravo premijerka Jadranka Kosor, i upravo su oni omogućili Bajiću iKaramarku da se uhvate u koštac s korupcijom jer bez političke volje takvi zakoni ne bi postojali', nije mogao Markovinović ne osvježiti sjećanje onih koji bi se usudili zaboraviti novovjeku hrvatsku heroinu borbe protiv korupcije, premda se iz kolektivne svijesti neumorno pokušava izbrisati da je i ona prije te dvije godine sjedila u Vladi.

IDS-ov Damir Kajin, međutim, podsjeća da je 'Bajić čovjek svakoga sustava i da sada ima gotovo nedodirljivu poziciju te da će bilo koja stranka, bilo HDZ, bilo Kukuriku koalicija ili netko treći, teško ići protiv njega, pogotovo sada kada mu je javnost najveći saveznik pa može i MUP-u slati ovakve poruke'. Ipak, Kajin smatra da 'ne treba sve iščitati kao Bajićeve političke poruke Karamarku. Osim toga, činjenica je da MUP nikada nije bio neovisan, nego su baš tamo uvijek bili najistureniji HDZ-ovi kadrovi, a DORH se osamostalio'.

Šef Hrvatskih laburista Dragutin Lesar kaže da nije vidio Bajićevo izvješće, pa ne želi ništa govoriti dok ono ne bude u saborskoj raspravi, slično kao i zasad još uvijek HDZ-ov koalicijski partner i SDSS-ov član saborskoga Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Milorad Pupovac, koji je samo primijetio da je, 'ako je Bajić to kazao, riječ o ozbiljnoj tvrdnji'.

'Država je stvorila sve pretpostavke da se može odvijati borba protiv korupcije, ali uvijek se može više i još uvijek nije učinjeno dovoljno', drži HSS-ov član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Josip Friščić, a na pitanje drži li onda vodu Bajićeva tvrdnja kaže: 'Bajić barata brojkama i pravim podacima i uvijek se može više.' Euforičan, unatoč svim pohvalama na Bajićev račun, ipak nije i smatra da ni javnost ne treba biti, Beus Richembergh, koji podsjeća da je 'malo toga od Bajićevog rada dobilo i sudski epilog, a tek onda će se opravdano moći govoriti o bilo čijem pa i njegovom uspješnom progonu korupcije'.