'Što se materijalnih uvjeta tiče oni uvijek ovise o financijskim sredstvima, ali Hrvatska uvijek pazi da to bude u skladu sa svim europskim normama', rekla je Špero na okruglom stolu 'Ranjive skupine u zatvorskom sustavu' na splitskom Pravnom fakultetu.

Rekla je da se polaže velika briga o svim skupinama koje su u zatvorskom sustavu, od prostornih uvjeta gdje služe kaznu, do ulaganja u ljude koji s njima provode tretmane kako bi postali dobri građani koji poštuju zakone kada izađu iz zatvorskog sustava.

'Konstantno unaprjeđujemo ono što se događa u zatvorskom sustavu, podižemo kapacitete prema potrebama, uređujemo prostorije, povećavamo radne aktivnosti i brojne programe. Zatvorski sustav se otvorio nevladinom sektoru s kojim surađuje, unaprjeđujemo tretmanske programe, uvodimo nove tehnologije kao što su video posjeti djece zatvorenicima, te video linkovi sa sudovima', kazala je Špero.

Rekla je da naš zatvorski sustav sada nije preopterećen, da se kvadrati ne mogu i ne smiju gledati matematički, a to ih je naučio Europski sud za ljudska prava koji je rekao da nije dovoljno puko matematičko zbrajanje kvadrata već sve ono što je zatvorenicima omogućeno da rade za vrijeme izdržavanja kazne.

Trenutno Hrvatska ima 3500 zatvorenika i 3909 kreveta, od čega u zatvorima ima stotinjak žena, te u odgojnim zavodima pedesetak maloljetnika.

Zamjenica pučke pravobraniteljice Maja Kević tvrdi kako su zatvorenici općenito ranjiva skupina, da se to često zaboravlja. Često se zaboravlja da su osobe lišene slobode, osim što im je oduzeto pravo na slobodu, zadržale sva druga ljudska prava koja se i samom situacijom boravka u zatvoru vrlo često zaboravlja, te se prema njima postupa na način koji može predstavljati ponižavajuće postupanje, istaknula je Kević.

'Odlučili smo imenovati koje su to ranjive skupine u zatvorskom sustavu, pa smo izdvojili žene, maloljetnike, osobe s intelektualnim teškoćama, osobe sa tjelesnim invaliditetom, osobe s duševnim smetnjama, kao i druge skupine koje bi zbog svojih karakteristika i neprepoznavanja njihove ranjivosti mogle patiti još i više unutar zatvorskog sustava', kazala je Kević.

Upitana o slučaju osamnaestogodišnjaka kojega su ovoga ljeta u teškom stanju iz splitskog zatvora prebacili u bolnicu gdje je preminuo, Kević je odgovorila da se radi o izuzetno tragičnom slučaju, da Ured pučke pravobraniteljice istražuje taj predmet, no konkretno o njemu nije mogla govoriti jer je još uvijek u tijeku.

Istaknula je da je i u tom slučaju nedostatak međuresorne suradnje u dijeljenju informacija. Tu se radilo o jako ranjivoj osobi, mlađem punoljetniku koji je imao probleme, ustvrdila je.

'Mislimo da svi resori koji surađuju u ovom sustavu trebaju adekvatno i pravovremeno dijeliti informacije kako bi se ovakvi slučajevi ubuduće spriječili', zaključila je Kević.