Bivšem načelniku glavnog stožera Vojske Srbije Zdravku Ponošu, nedavno imenovanom za pomoćnika srbijanskog ministra vanjskih poslova za bilateralnu suradnju, jedna od prvih zadaća bit će da, kao predsjednik povjerenstva za razgraničenje, pokrene prekinute pregovore o graničnoj crti s Hrvatskom, prenosi u utorak beogradski dnevnik 'Politika'
Neimenovani izvor tog lista u srbijanskoj vladi rekao je kako je pravi trenutak za obnavljanje razgovora o tom pitanju koje opterećuje odnose dviju država i stoji na njihovu putu prema Europi.
Sugovornik "Politike" ocjenjuje kako bi Srbija i Hrvatska u razgovorima trebale pratiti tri načela, od kojih je prvo već utemeljeno u međunarodnoj praksi i pokazuje da granice velikih rijeka razdvajaju države. Drugo načelo je olakšati život ljudima na tom području, a treće pratiti realno stanje.
U srbijanskoj vladi za beogradski list je rečeno kako se očekuje da će na hrvatskoj strani "biti dovoljno razuma kako bi se došlo do rješenja koje se faktički već primjenjuje na terenu i kako se ne bi išlo na arbitražu i dalje odugovlačenje tog važnog pitanja".
Izaslanstva Srbije i Hrvatske posljednji su put, podsjeća se u tekstu, razmatrala to pitanje 2003. godine, ali bez rezultata.
Kako je objašnjeno, uz nekoliko manjih spornih graničnih enklava, posebno je važna ona koja zahvaća i predgrađe vojvođanskog mjesta Apatina, pri čemu je upravo to područje povod najnovije aktualizacije graničnog problema.
U Hrvatskoj je, po pisanju "Politike", neposredno nakon izbora novog predsjednika Ive Josipovića, osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić zatražio pokretanje pregovora o tom graničnom problemu tvrdeći da je na pragu "otimačina hrvatskog teritorija koja se mora zaustaviti". Šišljagić, dodaje se, traži pokretanje tog pitanja jer apatinska općina nekoliko kilometara od gradskoga središta namjerava izgraditi veliku riječnu luku koja bi zahvaćala sporni teritorij.
Kako je objašnjeno, riječ je o spornom dijelu državne granice na Dunavu, to jest oko 11 tisuća hektara zemlje uz vojvođansku stranu rijeke, uključujući i Vukovarsku i Šarengradsku adu, a uzrok problemu jest prirodni fenomen pomicanja Dunava prema zapadu i u tom smjeru erozija obala, što traje stotinama godinama.
Svoje pravo na tih 11 tisuća hektara zemlje i ritova Hrvatska, po navodima "Politike", dokazuje izvodima iz katastra još iz doba austrijske carevine, a po istom načelu vlasnici iz Srbije na desnoj obali rijeke imaju uknjiženo oko tri tisuće hektara.
Hrvatska, dodaje se, ustrajava na tome da se poštuju zemljišne knjige i da granica ide prema "liniji vlasništva", a Srbija ne dovodi u pitanje vlasništvo prema katastru, ali zauzima se za to da granica ide sredinom Dunava.
