Lidija Brković, ravnateljica DZS-a, rekla je da su u pripremi Popisa stanovništva korištene dobre prakse iz prijašnjeg popisa te konzultirani kolege iz Estonije, Bugarske i Slovenije koji imaju korisna iskustva u pitanjima pripreme popisa i korištenja podataka iz administrativnih baza podataka.

'Digitalizacija popisa, prva faza, pokazala se kao prednost u dobu novog normalnog. Svakako će 13. rujna ući u povijest hrvatske statistike kao datum na koji su u potpunosti napušteni papirnati obrasci popisnog upitnika. Popis stanovništva 2021. kao najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje obuhvaća tri jedinice: stanovništvo, kućanstva i stanove. Podaci koji se prikupljaju popisom nužni su za provedbu gospodarskih, socijalnih, demografskih politika te znanstvenih istraživanja. Cilj popisa je utvrditi podatke o broju, prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim i drugim obilježjima', objasnila je Brković, prenosi HRT.

Popis počinje 13. rujna i sastoji se od dvije faze, a građani će odlučiti na koji će način biti popisani. Građani će u prvoj fazi samopopisivanja od 13. do 26. rujna moći samostalno popisati sebe i članove svog kućanstva prijavom na portal e-građani. Pravilo samopopisivanja je jedna vjerodajnica - jedno kućanstvo. Ako se više članova u kućanstvu koristi portalom e-građani, samo jedan član popisuje ostale.

'U drugoj fazi popisa, terenskog popisivanja, u razdoblju od 27. rujna do 17. listopada na teren izlaze popisivači, njih nešto manje od 8000, koji će u osobnom intervjuu sa stanovništvom popisati sve jedinice koje nisu popisane u prvoj fazi. Oni će također uzeti kontrolnu šifru od kućanstava koja su se samostalno popisala na portalu e-građani. Iznimno, ako se ustanovi da do 17. listopada nisu popisane sve jedinice, razdoblje popisivanja produžit ćemo do 29. listopada', objasnila je Brković.

Faze popisa i tajnost podataka

Građani popisu mogu pristupiti koristeći vjerodajnicu za platformu e-građani, a dovoljno je da ju posjeduje jedna osoba.

Platforma e-građani automatski prepoznaje osobu koja se prijavila i postavlja ju kao referentnu osobu i ona popisuje cijelo kućanstvo. Referentna osoba daje sve podatke i nakon uspješnog zaključavanja i slanja e-popisnice e-ispitanika može vidjeti jedinstvenu šifru generiranu u trenutku slanja popisnice i koju će dati popisivaču pri terenskom popisivanju. Bitno je da građani znaju da navedenu šifru treba zapisati, slikati mobitelom ili pospremiti da je mogu kasnije predati popisivaču.

U drugoj fazi na teren izlaze popisivači koji će u osobnom intervjuu i pomoću računala popisati sve popisne jedinice koje se nisu popisale u prvoj fazi.

Povjerljivi statistički podaci iskazuju se u obliku u kojem statističku jedinicu nije moguće identificirati izravno ni neizravno, i ne mogu biti podloga za utvrđivanje prava i obveza izviještenih jedinica, kao što su pravne, pravne ili porezne svrhe. Niti jedna institucija neće moći dobiti pojedinačni podatak službene statistike. Brković je pozvala članove Vlade i građane da iskoriste mogućnost samostalnog popisivanja te tako podrže uspjeh prvog digitalnog popisa stanovništva i tako pomognu da 'stvorimo zajedno sliku Hrvatske'.

Popisivanje manjina

Na upit novinara hoće li se i kako popisivati pripadnike nacionalnih manjina, Damir Plesac, glavni koordinator za popis stanovništva, kućanstava i stanova, kazao je da je praksa da se popisivači u tom slučaju biraju s onog područja u kojem se vrši popisivanje.

'Oni bolje poznaju lokalnu zajednicu. Ako na tom području žive nacionalne manjine, normalno je da popisivači budu pripadnici manjine. Ali to nije pravilo. Ima područja u kojima živi miješano stanovništvo', rekao je Plesac, prenosi HRT.

Odgovorio je i na pitanje što s onima kojima je adresa boravišta različita od adrese prebivališta.

'Najčešće je da osoba boravi tamo gdje je prebivalište. Druga situacija je kad osoba ima prebivalište na jednoj adresi, a boravište na drugoj. Nas tu zanima gdje osoba boravi, a ne prebivalište. Zanima nas gdje osoba provodi najveći dio vremena. Ima jako puno pitanja građana baš na tu temu, posebno naših državljana koji žive vani', kazao je.

Kada je riječ o upisivanju vjeroispovijesti na popisu, Plesac je rekao da je to pitanje novo.

'Ako osoba nije član nijedne vjerske zajednice, to će moći i izraziti', rekao je.

Popisivači, napomenuo je, neće trebati predočiti negativan test na covid.

'Preporučili smo da se pridržavaju mjera, no ako ih građani ne žele pustiti u svoje domove, mogu se popisati i ispred stana. Ako je osoba u kućanstvu u izolaciji, s tim da popis traje dovoljno dugo, dovoljno je vremena da popisivač ponovno posjeti kućanstvo i popiše ga. Mi kao Zavod za statistiku ne možemo natjerati da se cijepe, no prema našim podacima, vrlo velik broj popisivača ima covid potvrdu', kazao je Plesac, prenosi HRT.