Nakon što je Lepa zapala u teškoće, često su se izmjenjivali direktori i vlasnici. Tako je bilo sve do 17. svibnja 2011. godine kada je Trgovački sud u Varaždinu donio rješenje kojim dosuđuje imovinu stečajnog dužnika Lepa kupcu Larix iz Varaždina, odnosno Jalkovca. Naime, Lerix je tijekom stečajnog postupka kupio Lepine nekretnine i pokretnine za 7,15 milijuna kuna, a taj je iznos plaćen kreditom za koji je osiguranje bila kupljena imovina na koju se Larix uknjižio u rujnu 2011.

Poreznu prijavu na promet nekretnina poduzeća Lepa u stečaju, tvrtka Larix podnijela je 22. rujna 2011. godine. Međutim, porezno rješenje tvrtki Larix za kupljene nekretnine Lepe izdano je dvije godine kasnije, odnosno, 31. listopada 2013. godine, a kao osnovica utvrđen je iznos od 6,23 milijuna kuna (vrijednost nekretnina, bez pokretnina).

Zašto je prošlo dvije godine od kupnje nekretnina pa do izdavanja poreznog rješenja te je li to posljedica pritisaka, pitali smo Ministarstvo financija, odnosno, Poreznu upravu od kojih smo tražili i podatak kada je poduzeće Larix platilo porez na promet nekretnina vezano uz kupnju nekretnina poduzeća Lepa u stečaju. U odgovoru koji smo primili nije bilo traženih informacija, već objašnjenje zašto ih ne možemo dobiti.

'S obzirom na to da se traženi podaci odnose na radnje i mjere koje se mogu poduzeti u pojedinačnom, konkretnom slučaju, predstavljaju podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku, odnosno, podatke kojima porezno tijelo raspolaže u vezi s poreznim postupkom, to proizlazi da se radi o podacima iz članka 8. stavka 1. OPZ-a koje je porezno tijelo dužno čuvati kao poreznu tajnu, pri čemu se ta obveza čuvanja porezne tajne odnosi na sve službene osobe poreznog tijela, vještake i druge osobe koje su uključene u porezni postupak. Obveza čuvanja porezne tajne je povrijeđena ako se činjenice koje je porezno tijelo dužno čuvati kao poreznu tajnu, neovlašteno koriste ili objave', poručila nam je Maja Horčička, viša stručna tajnica iz Ureda ravnateljice Središnjeg ureda Porezne uprave Ministarstva financija.

Međutim, da se kod naplate poreza na promet nekretnina išlo na ruku tvrtki Larix ili barem to pokušalo, zorno svjedoči službena zabilješka porezne službenice ivanečke ispostave. Ona piše kako ju je 18. studenog 2013. godine voditelj ispostave pitao kada će biti vidljivo zaduženje na kartici na kontu za tvrtku Larix, odnosno, hoće li se zaduženje stornirati ako obveznik podnese žalbu.

'Moje protupitanje je glasilo: Iz kojeg razloga će podnijeti žalbu, budući da sam prihvatila cijenu koja je navedena u rješenju o dosudi? Budući da se prihvaćaju podaci poreznog obveznika u cijelosti, ne vidim razlog za žalbu. Odgovorio mi je kako bi to bilo s ciljem odgode plaćanja i ovrha, jer trenutno nemaju sredstava za plaćanje. I upitao me koji bi još mogao biti razlog za žalbu', piše službenica.

Službenica je zatim upozorila da nema smisla prosljeđivati takvu žalbu na drugostupanjsku razinu jer se može odbiti i riješiti već u prvom stupnju, na što je voditelj upitao je li i to moguće.

'Moj odgovor je bio kako je on voditelj i ako potpiše dopis da se žalba proslijedi, onda ne mogu ništa. Ali bilo bi dobro razmisliti o tome jer se radi o predmetu iz 2011. godine, koji je više puta bio odgađan jer je gospodin Koračević uvijek imao neki razlog da se predmet ne riješi. Najprije smo čekali da nam dostavi novo rješenje o dosudi jer je tvrdio kako je izostavljena jedna čestica, zatim da će osobno doći i donijeti novo rješenje s klauzulom pravomoćnosti. Napomenula sam da bi u Varaždinu mogli zapitati zašto tako dugo nije riješen, a isto bi se moglo dogoditi i u Zagrebu. On se malo uplašio na moju izjavu, ali nije odustao od svoje namjere te je odgovorio neka sve to pričeka još malo, da ima vremena i roka za žalbu pa ćemo vidjeti, ali da bi bilo dobro da ipak samo žalbu pošaljemo dalje budući da se radi o osobi o kojoj se radi', napisala je službenica dodavši da joj je voditelj 'između redova dao do znanja da se ne treba previše upuštati u detalje i pozadinu svega'.

Presliku ove službene zabilješke dostavili smo naknadno u Poreznu upravu, koju smo upitali je li upoznat s njom i što će, odnosno, što su eventualno već poduzeli. Odgovor, međutim, nismo dobili.