Portugal, zemlja s bogatom poviješću pomorstva i otkrića, koja je tijekom tri tisuće godina bila svjedokom plima i oseka različitih civilizacija: feničke, grčke, keltske, kartaške, rimske i arapske, koje su na nju ostavile neizbrisiv trag, kako u umjetnosti i arhitekturi, tako i u svakodnevnom životu ljudi; zemlja melankoličnog fada, vrhunskih vina, ukusnog bakalara, Vasca da Game, Fernanda Magellana, Bartolomea Diaza i dakako, Cristiana Ronalda
Ime Portugal potječe od latinskog naziva 'portus cale', što bi u prijevodu značilo 'lijepa luka'.
Portugal je postao kraljevina 1139., a krajem 16. stoljeća prvi je put u povijesti izgubio nezavisnost našavši se pod vlašću Španjolske, čime je počelo propadanje Portugala kao velesile pa je čak i nakon uspostavljanja nezavisnosti 1640. nastavio gubiti ekonomsku i političku moć.
Godine 1974., vojnim udarom prekinuta je desničarska diktatura, a zemlja je prošla kroz velike demokratske promjene. 1975. Portugal je dao nezavisnost svojim preostalim kolonijama, a godinu dana kasnije imao je prve slobodne izbore u kojima su pobijedili socijalisti predvođeni Mariom Soaresom, koji postaje premijer. Portugal je jedan od osnivača NATO saveza, a od 1986. je i član Europske unije.
Cristiano Ronaldo
Kao kolonijalnu ostavštinu, portugalski jezik govori oko 230 milijuna ljudi diljem svijeta te je službeni jezik u devet zemalja. Portugalski jezik vrlo je usko povezan s galicijskim jezikom, koji se govori u sjeverozapadnoj Španjolskoj. Galicijski se može smatrati dijalektom portugalskog (ili obratno). Vjerojatno niste znali da je gotovo 12 posto stanovnika Luksemburga i tri posto ljudi u Francuskoj portugalskog podrijetla.
Osim spomenutih slavnih ličnosti iz doba velikih otkrića, od živućih Portugalaca svakako treba spomenuti Josea Manuela Duraoa Barrosa, bivšeg premijera Portugala, sada predsjednika Europske komisije od 2004. Dakako, Portugal je uvijek bio dobro zastupljen u umjetnosti. Poznati pjesnici su Luis de Camões i Fernando Pessoa. Ništa manje kreativan nije ni talentirani nogometaš Cristiano Ronaldo
Osim kopnenog dijela Portugala koji se smjestio na zapadu Iberijskog poluotoka, sastavni dio Portugala čine i dvije otočne skupine Azori i Madeira, koje predstavljaju autonomne regije, inače poznate turističke destinacije. U kopnenom dijelu Portugala postoji pet regija: Alentejo, Algarve, Centro, Lisboa e Vale do Tejo, Norte. Svaka regija u Portugalu ima svoja tradicionalna jela pripremljena od raznih vrsta mesa i morskih plodova. A zemlja je općenito posebno poznata po pripremi bakalara 'na stotinu načina'.
Fatalizam je bitna osobina portugalske kulture. Najpoznatija je portugalska glazba fado, koji se obično povezuje s portugalskom gitarom i portugalskom riječju saudade. Fado karakteriziraju tužne melodije i tekstovi, često o moru ili životu siromašnih te je prožet karakterističnim osjećajima boli, nostalgije, sreće i ljubavi. Vjerojatno potječe od mješavine ritmova afričkih robova i tradicionalne glazbe portugalskih mornara, s dozom arapskog utjecaja. Dvije su varijacije fada - iz Lisabona i iz Coimbre. Lisabonski fado bio je prvenstveno popularna glazba, obično su ga izvodile žene, a fado iz Coimbre imao je više literarno obilježje i obično su ga izvodili muškarci. UNESCO je priznao fado 2011. kao nematerijalnu baštinu.
Osim po fadu, Portugal je poznat i po hrastu plutnjaku. Naime, više od polovine pluta na svijetu proizvodi se u Portugalu.
Kip Isusa, Lisabon
Portugal je jedan od prvih europskih kolonizatora, a 1761. je postao prva kolonijalna vlast koja je ukinula ropstvo, pola stoljeća prije Španjolske, Francuske, Velike Britanije ili SAD-a.
Portugalski moderni pravni sustav pod utjecajem je njemačkog prava, a jedina je zemlja u Uniji, uz Španjolsku, gdje je ukinuta kazna doživotnog zatvora.
Premda se 84,5 posto Portugalaca izjašnjava rimokatolicima, Portugal je 2007. putem referenduma legalizirao pobačaj, a 2010. ozakonjen je i istospolni brak.
Portugal je danas jedna od zemalja eurozone koje su najviše pogođene krizom, sa stopom nezaposlenosti od 18 posto te velikom stopom nezaposlenosti mladih od 42,5 posto. Hrvatska ipak stoji lošije: prema podacima za ožujak, stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj iznosila je čak 51,8 posto.