No kult pištolja i pušaka u SAD-u institucionaliziran je Drugim amandmanom Ustava Sjedinjenih Američkih Država iz 1791. godine koji afirmira 'pravo na posjedovanje i nošenje oružja'. Ono se povezuje s pravom privatnog vlasništva i pravom na samoobranu u trenucima kada država ne može građanima garantirati sigurnost.

Nakon više od dvjesto godina takve prakse, oružje je neusporedivo ubojitije, društvene prilike su umnogome drukčije, pa je danas riječ je o jednom od najspornijih prava koja ostvaruju američki građani. Demokrati u Kongresu već desetak godina uporno pokušavaju barem ograničiti to pravo jer zemlju, između ostalog, svako malo potresaju iznenadni nasumični pokolji slučajnih prolaznika po školama, ulicama i drugim javnim mjestima. U najnovijem slučaju u Denveru jedan je manijak iskoristio filmsku premijeru kako bi pobio 12 ljudi i ranio njih najmanje 58.

Samo tijekom vikenda nakon spomenuta masakra u saveznoj državi Colorado, zahtjev za dozvolu nošenja oružja podnijelo je 2887 ljudi – to je 25 posto više nego u istim vremenskm intervalima tijekom cijele godine i 43 posto više nego vikend prije.

Kao obrazloženje mogu se čuti tvrdnje građana da 'žele imati šansu' u slučaju da ih napadne neki takav pisho. Oružje je u SAD-u relativno lako nabaviti: mlađahni ubojica iz Denvera uspio je doći do sačmarice, poluautomatske puške, dva pištolja marke Glock i više tisuća metaka. Neki američki sajtovi opisuju, primjerice, kako se u tajnim internetskim dućanima može nabaviti zastrašujuće širok arsenal razornog pješačkog naoružanja.

Nakon pokolja porastao je i interes za tečajeve rukovanja vatrenim oružjem. Osim Colorada, povećana potražnja za strojevima za ubijanje zabilježena je u Kaliforniji, Oregonu, Floridi...

Prema raznim istraživanjima, u SAD-u na 100 ljudi dođe 90-ak primjeraka vatrenog oružja, što je uvjerljivo najveća stopa među 30-35 država svijeta čiji su podaci uspoređivani. Američke vlasti, naravno, provjeravaju ljude koji traže dozvolu za nošenje oružja, no mnogi smatraju da su promjene tog zakona odavno nužne. Pravnici se pak spore o interpretaciji amandmana iz 1971. godine. No američka desnica pravo na osobno naoružanje praktički smatra jednim od temelja američkog svjetonazora, pa je teško vjerovati da će ga se odreći unatoč još jednom u nizu ubilačkih pohoda.

Inače, stopa zločina koji uključuju fizičko nasilje u SAD-u je značajno pala od početka 90-ih godina kada je imala vrhunac. S tadašnjih preko 750 nasilnih zločina na 100.000 stanovnika, stopa je pala ispod 500, vrativši se na razinu s kraja 70-ih godina.