U svojem zadnjem izvješću GPMB piše kako je pandemija koronavirusa pokazala u kolikoj je mjeri svijet bio nespreman za katastrofu ovakvih razmjera, unatoč brojnim prethodnim upozorenjima o tomu da su u budućnosti neizbježne slične pandemije.

"Pandemija covida-19 težak je i zahtjevan test pripravnosti svijeta na izbijanje globalnih bolesti i pandemije", stoji u izvješću te se zaključuje da je učinjeno vrlo malo kada je posrijedi poziv što ga je ovo nadzorno tijelo uputilo u svojem prvom izvješću prošle godine, a prije izbijanja pandemije koronvirusa.

"Ako ne izvučemo pouke iz borbe protiv covida-19 i ne reagiramo na njih odgovarajućim načinima i potezima, iduća bi pandemija, a bez sumnje će se pojaviti, biti još pogubnija", upozorava GPMB.

Gro Harlem Brundtland, supredsjedateljica GPMB-a i bivša šefica WHO-a je, tijekom virtualnog predstavljanja izvješća u ponedjeljak istaknula da je odbor još prije godinu dana upozoravao da je svijet loše pripremljen za suočavanje s pandemijom.

Upozorenje iz rujna 2019.

"Brzo širenje nekog uzročnika plućnih bolesti prijetnja je velikom dijelu svjetskog stanovništva i moglo bi usmrtiti milijune ljudi, a ugrožen bi bio cijeli planet", pisalo je u izvješću iz rujna 2019. godine. “Globalna pandemija takvih razmjera bila bi katastrofalna - nastala bi panika, nestabilnost i nesigurnost. Svijet na to to nije pripremljen”, još tada su isticali stručnjaci GPMB-a.

Brundtland je kazala kako smo na najgori mogući način shvatili da se ostvaruju naši najgori strahovi. "Posljedice covida-19 još su pogubnije nego što smo očekivali, a aktivnosti i potezi na koje smo pozivali prošle godine još uvijek nisu poduzeti", kazala je.

Izvješće je objavljeno u trenutku kada se broj smrtnih slučajeva na globalnoj razini bliži milijunu, a od pojave koronavirusa u Kini krajem prošle godine u svijetu je gotovo 30 milijuna evidentiranih slučajeva zaraze.

Panika i zanemarivanje važnih faktora

Bivša norveška premijerka Brundtland smatra kako je stigao trenutak da se prekine "ciklus panike i zanemarivanja" nekih važnih stvari, koji je rezultirao "katastrofalnim" posljedicama širenja covida-19.

Odbor za nadzor i praćenje globalne spremnosti ponovno poziva svijet na globalnu suradnju i vrlo važno, dugoročno izdvajanje financija za pripravnost i prevenciju pandemija.

Odbor poziva UN, WHO i međunarodne financijske institucije poput Svjetske banke da organiziraju summit o globalnoj zdravstvenoj krizi čiji će cilj biti postizanje dogovora o međunarodnom okviru kada su posrijedi spremnost i brza reakcija na hitne situacije te na osmišljavanje sustava koji bi učinkovito otkrili i kontrolirali izbijanje bolesti.

Okvir bi, među ostalim, trebao uključivati "mehanizam" koji će zajamčiti "održivo, predvidljivo financiranje u mjeri koja je potrebna", istaknula je Brundtland, upozorivši da se "procjena troškova prevencije i pripravnosti mjeri u milijardama dolara, no da se cijena pandemije mjeri u bilijunima."

Aktualni šef WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus složio se s kolegicom, kazavši da "ulaganje u zdravlje i pripravnost na neku novu zdravstvenu pošast nije dobrotvorna djelatnost. To je ulaganje u našu budućnost."

"Ne budemo li ulagali u pripravnost, to će biti kao da čekamo da se avion sruši, a zatim tražimo dodatnu sigurnosnu inspekciju ili kao da čekamo da jedan grad izgori u požaru, a zatim shvatimo da nam trebaju vatrogasci", slikovito je opisao stanje.

Istaknuo je da covid-19 bez sumnje "nije ni posljednja pandemija s kojom će se suočiti svijet, ni posljednja globalna zdravstvena kriza".

"Svaki dan koji prođe, a mi nismo ništa poduzeli, dan je koji nas približava sljedećoj globalnoj zdravstvenoj krizi, bilo da je riječ o nekoj bolesti, o klimatskim promjenama ili prirodnim katastrofama. Sada ne znamo kada će se i kakva će biti sljedeća globalna zdravstvena kriza, no znamo da je ona neizbježna i na nju moramo biti spremni", istaknuo je Ghebreyesus.