Tema je svježa, nepotvrđena, golica maštu i one publike u pravilu posve nezainteresirane za politička zbivanja, zgodno se uklapa u klišeje o Galima, upakirana je u tipično tabloidno ruho i svakako je 'atraktivnija' i 'pitkija' od recepata za ekonomski oporavak Francuske. Iako je upravo njima Hollande posvetio najveći dio svog javnog obraćanja koje su uživo prenosili i brojni strani mediji. Primjerice, anglosaksonski su mediji (Guardian, BBC) zaključili, vidno razočarani, da je to jednostavno način 'na koji Francuzi rade stvari', točnije da je privatna domena izvan 'mainstream' medijskog domašaja i da (zasad) nema smisla inzistirati. Ostala im je tek tanana nada budući da je Hollande najavio moguće razjašnjenje afere pred polazak u Washington. No jamstava nema. Tek spomen 'teških trenutaka' i 'posvemašnjeg prezira' spram tabloida.

S druge strane, Hollande je preostalih 99 posto svog obraćanja posvetio ekonomskim mjerama. Najavio je tako smanjenje troškova, poreza i socijalnih izdataka za tvrtke, čime bi se omogućilo brže i masovnije zapošljavanje. Naime, upravo je 2013. bila godina u kojoj je Hollande najavio smanjenje nezaposlenosti. Budući da cilj nije ostvaren i Francuska ne bilježi nikakav bitan i (potrebit) rast zaposlenja, Hollande je postavio novi rok, 2017. godinu. Konkretno, Hollande bi preko novih mjera uštedio tvrtkama oko 35 milijardi eura, a francuski mediji (Le Monde, Nouvel Observateur) to su promptno protumačili kao pobjedu poduzetnika. Priznao je otvoreno da 'bitka za zaposlenost' nije još dobivena te da prve važnije rezultate i ne očekuje prije 2015. Obećao je i da se ukidanje dijela troškova tvrtkama neće 'pretočiti' u povećanje poreza domaćinstvima.

Iako je zanijekao liberalizam u nadolazećim ekonomskim reformama, prve reakcije pokazuju da bi se novi ili modificirani smjer francuskog predsjednika ideološki uklopio u matricu aktualne europske socijalne demokracije te bi tako otpočela nova faza za francuske socijaliste. U vidu smanjenja državnih troškova, najavio je i novu fazu decentralizacije u kojoj bi se regijama dale veće ovlasti, a i njihov broj bi se mogao reducirati.

Od međunarodnih tema, istaknuo je osovinu Njemačke i Francuske u Europi i pozdravio uspostavu minimalne plaće na početku trećeg mandata Angele Merkel. Na temu vojne intervencije u Srednjoafričkoj Republici, najavio je da Francuska neće slati nove trupe (trenutno je oko 1600 francuskih vojnika u toj afričkoj zemlji) te da joj nije cilj imenovati nove čelnike zemlje. 'Ta vremena su prošla', kako je istaknuo.