Već uvodno ministar zdravlja Rajko Ostojić poručio je zastupnicima da danas predstavlja zakon koji će ženama i parovima, koji se liječe od neplodnosti, omogućiti najnovija dostignuća suvremene medicine.

'Svi znate kako je teška spoznaja da se dijete ne može začeti prirodnim putem, to je potresno za svaku ženu i par, to je dijagnoza s neizvjesnim ishodom, ne samo da je stresna dijagnoza, nego i sam postupak koji ne jamči da će uspjeti. Kada budete raspravljali i glasovali, sjetite se njihovog kraja puta i omogućite im sreću i radost na kraju tog puta', kazao je Ostojić na početku saborske rasprave. Upravo zbog toga, smatra Ostojić, neplodne žene i parove nitko ne smije onemogućiti da koriste sve što nudi suvremena medicina.

Kazao je da se zakon temelji na šest načela - prvo od njih je načelo optimalnog liječenja koje jamči MPO u skladu s najboljom europskom praksom, zatim načelo izbora pri čemu se ženama i parovima pruža paleta od šest raznih terapijskih postupaka, načelo zaštite zdravlja žene i djeteta kroz sve postupke. Zatim je tu i načelo pravednosti jer žene i parovi više neće morati prolaziti ponekad vrlo mučne procedure i na taj način biti diskriminirani u odnosu na ostale pacijente, načelo dostupnosti jer se omogućava liječenje u Hrvatskoj te načelo participacije udruge pacijenata u nacionalnom povjerenstvu za MPO.

Izmjene zakona podržao je i HNS, čija je Sonja König kazala da 'predloženi zakon daje šansu onima koji žele imati djecu, a bore se s neplodnošću, da postanu roditelji'.

'Država daje šansu i mogućnost, a na građanima je da u skladu sa svojim svjetonazorskim, vjerskim, humanističkim ili nekim trećim uvjerenjem donesu odluku žele li ili ne tu mogućnost i iskoristiti. Država nije tu da donese tu odluku umjesto građana, država je tu da omogući svakoj osobi da u okviru zakona u skladu sa svojim mišljenjem i svojim uvjerenjima donese najbolju odluku o svom životu', rekla je König

Kazala je da se 'država svih ovih godina igrala životima' te da joj je jedna od žena koja se bori s neplodnošću prije godinu dana rekla 'da joj njena država umanjuje šansu da postane majka'.

Posebno oštar bio je HNS-ov Igor Kolman, poručivši da se problem koji Hrvatska ima s natalitetom neće riješiti zazivanjem naroda i naricanjem, nego konkretnim mjerama, od kojih je jedna i i Zakon o pomognutoj oplodnji. 'Mi nismo ni svećenici ni imami, nego predstavnici građana koji moraju građanima omogućiti slobode i prava drugih građana, a svoja svjetonazorska, religijska i ostala ograničenja možemo čuvati za svoja četiri zida', rekao je Kolman.

U raspravi je poručio da ne prihvaća 'šuplje' argumente  o pravu djeteta na oca i majku. 'Naravno da bi bilo lijepo da sva djeca mogu imati oca i majku, ali zapravo, negirajući pravo da se rodi dijete koje nema oca ili majku, mi šaljemo jednu morbidnu poruku da ta djeca zapravo nisu zaslužila postojanje', rekao je Kolman, zapitavši zastupnike što je u tom slučaju sa samohranim roditeljima ili djecom koja nemaju nijednog roditelja.

Na to je reagirala predsjednica HDZ-ovog Kluba zastupnika Jadranka Kosor. 'Tko vama ili tko nama daje pravo da budućem djetetu oduzimamo oca na kojeg ima pravo? Gospodin zastupnik je time prekršio dva zakona - Obiteljski zakon koji govori o tome što je brak, ali mislim da je nesvjesno diskriminirao muškarce i da ih je sveo na razinu stvari. Ja sam dijete koje je raslo bez oca i cijeli život mi je to nedostajalo', požalila se Kosor.

190443,188213,191717,185618
Zakonu se usprotivio HDZ, čiji se Željko Reiner pozvao i na mišljenje vjerskih zajednica, dodavši da bi u Saboru zastupnici trebali predstavljati većinu građana koji su članovi pojedinih vjerskih zajednica. Na takav njegov stav reagirao je SDP-ov Marin Jurjević.

'Bilo čija vjeroispovijest i bilo kakvo prebrojavanje po religijskoj osnovi ne može biti temelj odlučivanja u vrhovnom zakonodavnom tijelu Hrvatske koja je sekularna država i ne možemo se ravnati po vjerskim zakonima', rekao je Jurjević.

Među Reinerovim kritikama bila je i ona da se ovim zakonom, odnosno metodama liječenja neplodnosti ne uklanja uzrok neplodnosti jer žena i dalje ostaje neplodna. Odgovorio mu je ministar Ostojić, koji se nije mogao načuditi riječima koje dolaze iz usta jednog liječnika.

'Kolega Reiner je liječnik kao ja, pa ne razumijem njegove riječi, citiram: 'Ne radi se o liječenju neplodnosti jer žena ostaje neplodna.' Onda bismo mogli reći da ne treba liječiti karcinom želuca jer nakon operacije ostaje dijagnoza karcinoma želuca i metastaze jetre. Nevjerojatna logika', kazao je Ostojić.

Zapitao se Reiner i što će se dogoditi sa zamrznutim zametcima, ako se roditeljima kojim slučajem nešto dogodi. 'Što se događa nakon proteka od pet godina, ako roditelji ne žele darovati svoje embrije i žele ih i dalje čuvati, a nemaju novaca za to? U slučaju smrti oba roditelja, tko postaje vlasnik zamrznutih embrija, imaju li zakonski nasljednici pravo na zamrznute embrije i hoćemo li oporukom ostavljati embrije? Što ako dođe do razvoda ili raspada izvanbračne zajednice, što u tom slučaju sa zamrznutim embrijima? Je li zametak u tom slučaju bračna stečevina, pa ga treba podijeliti?' zapitao se Reiner.

Odgovor je stigao od ministra Ostojića. 'Tri pitanja - kada su se u Hrvatskoj započeli zamrzavati embriji? Tko je bio ministar u to vrijeme? I gdje je registar zamrznutih embrija? Tri pitanja, tri odgovora. Zaguglajte. Zamrzavanje embrija u Hrvatskoj je počelo devedesetih godina. Tko je bio ministar? Zna  se. Gdje je registar? Ne postoji', poručio je Ostojić.

Upitao je retorički i kako će se dokazivati neplodnost kod žene bez partera. 'Kako se uistinu može objektivno utvrditi neplodnost žene bez muškog partnera i kako će se to dokazati ako ta žena nema redoviti spolni odnos s muškim partnerom', rekao je Reiner i zaradio odgovor od Ostojića koji je poručio da bi 'studentima koji ne bi znali odgovoriti na to pitanje odmah dao jedinicu na ispitu.'

Na stranu HDZ-a stao je i HDSSB, čiji Dinko Burić također smatra da se stav Crkve po pitanju medicinski pomognute oplodnje ne smije ignorirati. 'S obzirom na činjenicu da vjernici u Hrvatskoj čine uvjerljivu većinu stanovništva, ne razmišljati i ne raspravljati i o stavu Crkve je nepromišljeno i nedopustivo. Poštujući pravo svakoga na vlastiti izbor, vlastita uvjerenja i životne svjetonazore, donošenje zakonskih rješenja kojima se volja manjine nameće volji većine u najmanju ruku nije u duhu temeljnih demokratskih načela', kazao je Burić.

Replika je odmah stigla od SDP-ovca Jurjevića. 'Ovaj zakon, ako se donese, donijet će se voljom većine u Saboru. Vladajuća koalicija je u kampanji jasno i glasno rekla da će ovakav zakon predložiti i dobila podršku većine građana Hrvatske. Dakle, gospodine Buriću, mi predstavljamo većinu građana, a vi manjinu', rekao je Jurjević.

Vladajuće će u izmjenama zakona podržati i Hrvatski laburisti, no njihova Nansi Tireli ipak je upozorila na neke nedorečenosti u zakonu. Tako nepotrebnim smatra dobno ograničenje za žene koje se mogu podvrgnuti postupcima MPO-a, pri čemu se Tireli pozvala i na Konvenciju o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

'U njoj izričito piše da svatko ima pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života i da se javna vlast neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim ako je to u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje te radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili prava i sloboda drugih. Ovdje bismo se mogli uhvatiti za ovo 'radi zaštite zdravlja'. Međutim, ako je žena u 42. godini psihofizički zdrava i sposobna iznijeti trudnoću do kraja, tko joj ima pravo to pravo uskratiti?' zapitala se Tireli, pozvavši Vladu da otvoreno prizna da uz šest načela ima i ono sedmo koje se tiče štednje, zbog čega dolazi do ovakvih ograničenja.

Nadmudrivanja vladajućih i oporbe bilo je i u pojedinačnoj raspravi. Što se događa sa zamrznutim zamecima, zanimalo je i HDZ-ovu Đurđicu Sumrak. 'Ti stadiji embrija drže se u tekućem dušiku na -196 Celzijevih stupnjeva, čime se, moram reći, na vrlo grub način krši temeljno ljudsko pravo na život. Pet godina drži se na račun države. Međutim, nakon pet godina roditelji moraju sami plaćati, u tom tekućem dušiku na -196 stupnjeva duboko zamrznuto svoje dijete. A što se događa kada neće, što se događa nakon 10 godina?' zapitala se Sumrak i dobila upozorenje od predsjedavajućeg Milorada Batinića.

'Vi ste, gospođo Sumrak, govorili da se drži zamrznuto dijete na -196 stupnjeva u tekućem dušiku. Ako već koristimo termine, neka oni budu stručni da ne bi izazvalo dileme kod onih koji slušaju', kazao je Batinić.

Posebno emotivno bilo je pojedinačno izlaganje SDP-ove Dunje Špoljar.

'Dozvolite mi da vas upoznam s mojom kćeri. Prohodala je s devet mjeseci, a rečenice izgovarala već na prvom rođendanu. Zdrava je, ne budi se noću, ne sanja bijele kute. Zadnji antibiotik popila je sa 18 mjeseci. Sada ide u osmi razred. U prvom razredu je slomila ruku, a s pet godina je imala vodene kozice. Odlična je učenica, članica je planinarskog društva i redovita polaznica mažoretkinja. Nespretna je za sve sportove s loptom, a soba joj je i više nego često neuredna. Ovisna je o slatkišima i Facebooku. I da, moja kći je dijete iz epruvete', opisala je svoju kćer Dunja Špoljar.

Iako je, kako je kazala, budućnost njezine kćeri neizvjesna, pojasnila je da ipak ima izbor, kao što su i njezini roditelji imali izbor kada su se odlučili imati je.

'Potpuno je izvjesno da, da je 1997. bio na snazi važeći, tzv. Milinovićev zakon, nje danas ne bi bilo. Da su umjesto svih uzeta samo tri jajašca za oplodnju kako danas dopušta zakon, nje ne bi bilo. Ne bi rasla okružena ljubavlju i obiteljskom srećom kao najveći dar u našim životima. Ne bi nas obogatila, nas njezine roditelje, ali i sve ljude koje poznajemo i s kojima smo povezani. Nedolaskom nje, naši životi ne bi dobili naš smisao ako smo tada bili sigurni da smo spremni prihvatiti život i bez djece. Kao majka djeteta iz epruvete, koja je nakon osam godina liječenja, 13 izvantjelesnih hormonskih agresija i osam izvantjelesnih oplodnji, postala roditelj, dajem si za pravo reći, liječenje neplodnosti, tko god nije upoznao posredno ili neposredno, ne može razumjeti. Ne postoji veće iskušenje za roditelje nego što je takvo liječenje. Stoga vas molim, raspravimo ovaj prijedlog dostojanstveno, učinimo ga optimalnim kako bi pomogao liječiti neplodnost bez nepotrebnih ograničenja i na kraju, prihvatimo ovaj prijedlog zakona u moje ime, u ime moje kćeri, u ime moje obitelji, u ime svih majki djece iz pomognute oplodnje i u ime svih budućih majki iz epruvete i na kraju, ne manje važno, iz razuma', zaključila je Špoljar i zaradila pljesak kolega zastupnika.

Izlaganje Dunje Špoljar poslušajte OVDJE.

SDP-ovka Špoljar ipak nije od svih izmamila pljesak, a među njima je bio i HDSSB-ovac Burić. 'Iskreno se radujem i vašoj sreći što ste iskusili roditeljstvo i ljubav djeteta prema vama jer i ja imam četvoro djece, bogu hvala bez medicinski pomognute oplodnje. Ali uvažena kolegice, govorite kako ste ponosni na pravo vašeg djeteta na život, a ja postavljam pitanje što se s pravom na život svih onih živih bića, djece, zametaka koji će nastati oplodnjom 12 jajanih stanica, a za koje je upitno koliko će od njih ikada biti upotrijebljeno?' zapitao se Burić.

Izmjene zakona u pojedinačnoj raspravi podržala je i SDP-ova Biljana Borzan. 'Mi smo ovim zakonom odlučili okrenuti situaciju koja je do sada bila i javnosti smo jasno poručili - kada srce kaže dijete, Vlada kaže odlučno DA', kratko je poručila Borzan.

Odgovorio joj je HDSSB-ov Zoran Vinković, koji je kazao da je Vlada rekla da u prvom čitanju te da se nada da će sukladno raspravi vladajući prihvatiti i neke amandmane. 'Ovdje se doista radi o svjetonazoru, o pravu djeteta na život. Ovaj zakon između ostalog omogućava manipulaciju nerođenom djecom, odnosno zamecima koji se zamrzavaju, a čija sudbina nije definirana ovim zakonom. Ja bi se usudio reći i da se ovdje radi o mogućnosti da se ta djeca pretvaraju u nerođeno bijelo roblje i da se zakonom omogućava trgovina nerođenim bijelim robljem', kazao je Vinković, aludirajući na mogućnost da se roditelji odreknu zamrznutih zametaka za određenu naknadu.

Podsjetimo, izmjene zakona omogućuju da o odabiru postupka MPO odlučuju bračni ili izvanbračni drugovi, odnosno punoljetna, poslovno sposobna žena koja ne živi u braku ili u izvanbračnoj zajednici čije je dosadašnje liječenje neplodnosti ostalo bezuspješno. Osim toga, novost zakona je i mogućnost zamrzavanja spolnih stanica, tkiva i zametaka u bolničkim centrima koji provode postupak MPO-a, u pravilu do pet godina, a na zahtjev tih osoba vrijeme se može produžiti za još pet godina.

Zakonom se omogućuje oplodnja 12 jajnih stanica, u tijelo žene mogu se unijeti dva zametka, a iznimno kod žena koje su starije od 38 godina, a nije im pomogla nijedna metoda, mogu se oploditi sve jajne stanice i u spolne organe unijeti tri zametka.