Prema pisanju portala Srednja.hr, pojedini nastavnici uprihodili su pozamašne iznose - nekolicina njih i više od 200.000 kuna - po ugovorima o autorskom djelu iz 2018. godine za metodičke priručnike namijenjene njihovim kolegama u eksperimentalnom programu Škola za život.

Taj posao uglavnom su obavili nastavnici angažirani još u vrijeme ministra Vedrana Mornara i Eksperimentalne radne skupine pod vodstvom Borisa Jokića, koji su tada radili za 'puno manje iznose' - pokriveni su im, u slučaju potrebe, bili troškovi smještaja i prijevoza. Ministrica Blaženka Divjak reaktivirala ih je početkom svog mandata kako bi što brže i bolje prionuli na pripremu predmetnih kurikuluma, a 130 ljudi imenovanih u 22 radne skupine potom se prihvatilo izrade metodičkih priručnika te edukacije nastavnika i učitelja.

Prema podacima sa Srednje.hr, kroz pojedinačne isplate putem autorskih ugovora u razdoblju od devet mjeseci 2018. utrošeno je 10,6 milijuna kuna. Najskuplji metodički priručnik - za 'eksperimentalni' 1. razred osnovne škole - koji obuhvaća šest predmeta koštao je gotovo 800.000 kuna, dok je priručnik za hrvatski jezik u 5. razredu koštao oko 250 tisuća kuna. Nastavnici matematike kroz jedan ugovor isplaćeno je oko 123 tisuće kuna, a pritom su joj za isti priručnik isplaćene još 82 tisuće kuna.

>>> Konačno smo počeli povlačiti više europskog novca, no za dvije godine mogli bismo se naći u ozbiljnim problemima

Zdenko Ljevak, predsjednik Grupacije nakladnika školskih udžbenika, rekao je za Srednju.hr da cijena izrade metodičkog priručnika ovisi o mnogo čimbenika i razlikuje se ovisno o predmetima i koncepciji samog priručnika.

'Troškovi izrade odnose se na autorski honorar, uređivanje, lekturu, korekturu, grafičko-likovno oblikovanje, tisak i digitalnu podršku. Iz našeg iskustva ti se troškovi kreću od 5000 do 20.000 kuna neto', otkrio je Ljevak.

Ministrica Divjak u četvrtak je, komentirajući iznose isplata autorima metodičkih priručnika, kazala kako se nikome ne bi činilo puno da su ta sredstva dana nekom iz financijskog sektora ili međunarodnom stručnjaku.

'Sad kad to dajemo učiteljima, moramo priznati da zagovaramo da se pošteno plati rad i otkup prava', kazala je ministrica, dodajući da je cijena po jednoj nastavnoj jedinci otprilike 1500 kuna neto, za što je potrebno oko 20 sati rada. 'Time se plaća prenošenje autorskih prava na Ministarstvo pa ih svaki učitelj u Hrvatskoj može koristiti u nastavi', istaknula je Divjak, ukazujući na to da je nedavno objavljen javni poziv za prijavu metodičkih preporuka, što će biti 'plaćeno pod istim uvjetima'.

Srednja.hr piše pak da je prva linija financiranja određena ministričinom odlukom o imenovanju članova skupina, koji uz rad na pripremi eksperimentalne provedbe Škole za život zadržavaju svoje redovno radno mjesto u školi, a uz redovnu plaću mogu ostvariti i naknadu do 2000 kuna - no nije naznačeno financira li se iz projekta EU-a Cjelovita kurikularna reforma I. Druga linija financiranja, navodi portal, stiže upravo iz navedenog projekta EU-a, teškog više od 155 milijuna kuna, te između ostalog pokriva troškove savjetničkih poslova u eksperimentalnim školama, stručno usavršavanje kroz virtualne učionice, eksperimentalne udžbenike, opremu za škole, promidžbu itd.

Dodatno su honorirani i ravnatelji 74 škole s eksperimentalnim programom, koji mjesečno primaju po 1200 kuna, a dodatne naknade ostvaruju i svi nastavnici iz 'škola za život' - od 200 do 2000 kuna mjesečno, odlukom ravnatelja.

>>> Fondovi EU-a u Hrvatskoj: Tko je kriv kad se dogodi greška u sustavu?

Prema pravilima EU-a, dvostruko financiranje registrirano je kao nepravilnost, a iznos koji je tako financiran isključuje se iz prihvatljivih izdataka u sredstvima fondova EU-a. Nepravilnosti u provedbi projekata financiranih novcem EU-a rezultiraju tzv. financijskim korekcijama, zapravo kaznenim mjerama uskrate koje variraju od pet do 100 posto dodijeljenih sredstava.

U nastavku donosimo očitovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja za tportal.

'S obzirom na to da nismo sigurni na što se navodi o dvostrukom financiranju odnose, šaljemo pojašnjenja zašto su se s autorima metodičkih priručnika sklapali ugovori o autorskom djelu te objašnjenje što će se izrađivati u okviru javnog poziva.

Sa svim autorima sklapa se ugovor o autorskom djelu koji uključuje prijenos autorskih prava na Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje ima pravo korištenja i objavljivanja teksta i ostalih materijala te je u skladu s pravilima Europskog socijalnog fonda za angažiranje stručnjaka na projektima. Na jednak način propisan je i prijenos autorskih prava u Javnom pozivu za metodičke preporuke.

Ako se pitanje odnosi na javni poziv, Ministarstvo naglašava da je u javnom pozivu navedeno da je cilj poziva prikupiti inovativne primjere metodičkih preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda novih predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu koji uključuju aktivnosti za jedan nastavni sat, a kojima se pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda novih kurikuluma predmeta i očekivanja međupredmetnih tema koji će se provoditi u svim školama u školskoj godini 2019./2020. Ministarstvo će na temelju kriterija objavljenih u javnom pozivu odabrati prijedloge koji će se javno objaviti u sklopu digitalnih metodičkih priručnika. Za jednu nastavnu jedinicu očekuje se da metodički priručnik sadrži alternativne prijedloge koji su svi usklađeni s kurikulumima te se nastavniku omogućuje autonomija i sloboda izbora.

Na ovaj javni poziv ne mogu se predložiti scenariji poučavanja niti digitalni obrazovni sadržaji koji su već ranije izrađeni za navedene metodičke priručnike niti druga djela koja su već javno objavljena s oznakom autorskog djela.

Na taj način u metodičkom priručniku će se nalaziti i prijedlozi autora metodičkih priručnika i metodičke preporuke prikupljene javnim pozivom, dakle nema dvostrukog financiranja, a sva autorska prava se otkupljuju po istim iznosima', stoji u očitovanju MZO-a.