Aktualno prijepodne, postavljanjem pitanja premijeru Zoranu Milanoviću, otvorio je SDSS-ov Milorad Pupovac, koji je zastupnike podsjetio na velikana Nikolu Teslu. Spomenuo se njegovih spomenika podsjetivši da su do 90-ih postojala dva, od kojih je jedan bio na istoimenom trgu u centru Gospića.

'Spomenik u Gospiću 1992. miniran je, kao što su minirani i drugi spomenici. Spomenik je uklonjen, a ime trga promijenjeno i do danas se ništa nije napravilo. Nitko nije sankcioniran niti je itko izrazio žalost što u gradu Nikole Tesle nema spomen-obilježja. Prije sedam godina, Vlada je otvorila memorijalnu kuću Nikole Tesle i pokrenuta je inicijativa da se spomenik odlije, međutim od tada spomenik stoji u skladištu. U Gospiću ga očito ne trebaju, jer im očito iz nekog razloga smeta', kazao je Pupovac zapitavši Milanovića što će napraviti da se spomenik ponovno postavi.

Premijer se složio da se radi o hrvatskom velikanu, no kazao je da je na lokalnoj samoupravi da se pobrine za to da se spomenik opet vrati na gospićki trg dodavši da bi to možda bilo dobro i za turizam.

Tema koja je bila sastavni dio medijskih izvješća u proteklih mjesec dana, a to je zdravstveni odgoj, također se našla na aktualnom satu hrvatskog Sabora. HDZ-ov zastupnik Željko Reiner obratio se premijeru Zoranu Milanoviću s upitom dokle će Vlada 'bezuvjetno podržavati taj predmet i inzistirati da se on ne izmijeni', odnosno hoće li poslušati 'glas naroda'.

Uz upozorenje da ne zlouporabljuje termin 'glas naroda', premijer Milanović odgovorio je da je javna rasprava o zdravstvenom odgoju i spornom četvrtom modulu koji govori o spolnosti provedena. Ukazao je kako su 'zlouporabe u tumačenju zlonamjerne i nepoštene, a ništa od onoga što se raspačavalo pred Božić nije istina'.

'Izvukle su se četiri polurečenice, što smatram ružnim. No u drugim knjigama stoje stvari koje ne želim da moj sin uči, pa u hrvatskom jeziku ima književnika koji ne zaslužuju da budu tamo, jer su bili antisemiti', ocijenio je Milanović.

HDZ-ovce je pozvao da ponovno poslušaju govor američkog predsjednika Baracka Obame na inauguraciji te se osvrnuo i na 'priču o strateškim investicijama' ocijenivši kako je i ona zlonamjerna. 'Naša djeca imaju pravo znati, razmišljati i sama donositi odluke i sama se odgovorno ponašati i to je sve istina. I to ću vam ponoviti još 20 puta možda i mirnije nego sada', poručio je Milanović.

Premijerov odgovor Reinera nije zadovoljio, pa je predstavljanje zdravstvenog odgoja u školama od prije nekoliko dana usporedio s 'predstavama za medije u stilu Sjeverne Koreje'. 'Ne radi se o zdravstvenom odgoju, nego o uvaljivanju sadržaja svjetonazorskog tipa. Da je to bilo za građanski odgoj, imalo bi smisla', zaključio je Reiner.

SDP-ovac Zoran Vasić pitao je ministricu socijalne skrbi Milanku Opačić što će biti s Domom za psihički bolesne odrasle osobe u Petrinji, njegovim zaposlenicima, ali i bolesnicima.

'To je pokazatelj nerada socijalne skrbi, jer taj dom uopće nije u sustavu socijalne skrbi, nego je jedinstveni slučaj koji spada pod bolnicu. Tamo rade 24 zaposlenika bolnice, hrana se dostavlja iz bolnice. Županija pokušava sada taj problem riješiti i dom uključiti u sustav socijalne skrbi. Zasad ćemo 89 korisnika doma rasporediti u četiri druga doma, a 24 zaposlenika u biti su zaposlenici bolnice, a ne tog doma, pa ne vidim zašto bi itko od njih ostao bez posla', kazala je Milanka Opačić.

Zašto je od listopada prošle godine do kraja 2012. samo 1.400 tvrtaka pokrenulo postupak predstečajne nagodbe, zanimalo je SDP-ovku Vesnu Fabijančić Križanić.

'Evidentno da po starom običaju nitko na vrijeme nije podnio zahtjev, pa kraj godine bilježimo sa samo 1.400, za razliku od, recimo, prije dva dana, kada je brojka nešto manja od tri tisuće subjekata. Ono što nas veseli jest to da je u toj brojci preko 340 velikih sustava, sustava koji bilježe negdje 27 milijardi obveza što prema državi, što prema bankarskom sustavu. Ukupno u tim trgovačkim društvima radi oko 23 tisuće zaposlenih. Prema tome, ocjenjujemo da će sam zakon ipak dati rezultate', odgovorio joj je ministar financija Slavko Linić.

HSS-ovca Branka Hrga zanimalo je hoće li Vlada i kada smanjiti PDV na hranu, pa ga je premijer podsjetio kako 'Vlada nije uvodila nove namete, osim PDV-a, jasno i glasno prije godinu dana'.

'Sve je drugo smanjeno. Nećemo smanjiti PDV na ovo što govorite, jer je to neodgovorno i populističko ponašanje, a vi ste populisti. Vlada je odgovorna i državne financije nisu šala. Nećemo kupovati naklonost ljudi sitnim avanturističkim potezima. Smanjili smo PDV na usluge u turizmu i mnogi će imati korist od toga', odgovorio je Milanović.

Hrg je uzvratio kako 'nije ni očekivao drukčiji odgovor' rekavši premijeru kako 'nije svjestan situacije u kojoj se nalaze hrvatski građani'.

Domagoja Miloševića zanimalo je kako vlada Zorana Milanovića planira ostvariti rast gospodarstva od 1,8 posto te kako namjerava smanjiti nezaposlenost. Premijer je odgovorio kako je '1,8 posto teško ostvariti, ali je moguće'. Podsjetio je Vladu i kako su za prošlu godinu prognozirali rast od 0,8 posto, no umjesto toga - ostvaren je pad blizu dva posto, broj nezaposlenih povećao se za 60.000 osoba, cijene energenata su rasle, a padali industrijska proizvodnja, kupovna moć i standard hrvatskih građana.

'Nisam nikada rekao da nisam ništa obećao, ali je vaša uobičajena forma da vadite stvari iz konteksta i da pokušavate na taj način podvaliti. To je grupno obilježje. Ne dajem neutemeljena obećanja, ali prognozirali smo da ćemo imati rast. Politika je da se više u restrikcije ne ide, jer je to negativno za rast, za gospodarstvo. Politika koja je bila previše radikalna u drugim europskim zemljama nije dala rezultata', rekao je Milanović uz poziv oporbi da u kritikama vladajućima daju 'argumente, argumente i argumente'.

Osvrnuo se i na novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji je ušao u saborsku proceduru rekavši kako će, za razliku od prethodnoga, 'spriječiti kabadahijsko ponašanje u općinama i gradovima, daleko od očiju javnosti'. 'Strateški resurs sada će dijeliti država i bit će tamo gdje mora biti. Tamo gdje država ne smije biti, recimo u privatnom životu i posteljama građana, tamo neće biti', najavio je Milanović.

Milošević se ponudio, nezadovoljan odgovorom, kako je 'na raspolaganju doći u Vladu i reći što misli da bi trebalo učiniti kako bi Hrvatska trebala ostvariti gospodarski rast u ovoj godini'.

Šef Hrvatskih laburista Dragutin Lesar premijera Milanovića upitao je o pozivima za konsenzus koje su uputili guverner HNB-a Boris Vujčić te predsjednik Ivo Josipović.

'Kad se poziva na konsenzus, treba vidjeti koja odgovornost stoji iza toga. Guverner Narodne banke ima vrlo jasne i važne definirane ovlasti i odgovornosti, monetarna politika. Međutim, da se izrazim pučkim jezikom, u nekakvoj formaciji momčadi na terenu on ima obrambenu ulogu, uglavnom da štiti makroekonomsku stabilnost i da štiti zemlju od inflacije. To su glavni zadaci, to je, recimo, uloga jednog prosvijećenog beka, odnosno stražnjeg igrača koji tu i tamo može prijeći centar. Ostalo radi Vlada, kreira, igra vezu naprijed-natrag i zabije golove ako zna igrati. To je podjela odgovornosti u modernoj državi. Predsjednik republike predsjednik je republike, on je direktno izabran. Međutim, tu vrstu ovlasti nema, i na Vladi se ne može postići opći društveni konsenzus. Ja bih vas još jednom zamolio, kada je u pitanju monetarna politika, da budete konkretni, jer imam katkad dojam da ste se, da se izrazim rječnikom iz 'Glembajevih', dali šarmirati od običnih anonimnih populista iz ekonomske škole koji stalno pričaju o devalvaciji u 2012. godini', kazao je Milanović.

Lesar, logično, nije bio zadovoljan premijerovim odgovorom kazavši mu da ga ništa nije razumio. 'Molio bih vas, kada pitam što mislite o prijedlogu guvernera HNB-a i predsjednika države o konsenzusu, onda mi odgovorite na to pitanje u pisanom obliku. A predavanje o žoharima, da sada opet citiram vaše istomišljenike iz te ekonomske škole, i anđelima koji su doveli Hrvatsku u ovakvo stanje među kojima su i Rohatinski i Vujčić, drugom prilikom', rekao je Lesar.

HDZ-ov Zvonko Milas zamolio je premijera da porazmisli o odgodi primjene dvojezičnosti u Vukovaru.

'Ne želim potpaljivati niske strasti i osporavati legalnost odluke. Vukovarska prošlost ima tisuće razloga koji govore kako još nije vrijeme za takvom promjenama. Vukovar je simbol stradanja i patnje cijele Hrvatske, izmrcvaren je i doveden do uništenja od onih koji su došli na tenkovima i s porukama ispisanim ćirilicom. Ćirilica nije bila službeno pismo nikad u Vukovaru i samo uvođenje ne možemo gledati kao puko administriranje', kazao je Milas

Premijer Milanović zapitao ga je koju to alternativu predlaže. 'To nije samo pitanje Ustava i zakona, već pitanje ispravne i uspravne države. Mi smo jedini narod zapadnog kršćanstva koji ima svoje pismo, to je glagoljica, to je naše, to je sofisticirano pismo koje nije samo transponirani grčki alfabet, nego ima i dublje značenje, dakle i molitve i brojeva, to nema nitko osim Hrvata. Dakle, mi kao takav narod, kao nacija koja baštini takvu jedinstvenu stvar, osporava pravo Srbima da koriste ćirilicu. Pa dajte prijedlog da stavimo moratorij na zakon, meni je to ispod časti. U Vukovaru je bio rat i ako smo nešto zapisali u svoj Ustav, a imali smo razlog zašto to stavljamo u Ustav, zato što je to dobro, onda to moramo i poštivati. U protivnom predložite promjenu Ustava i onda to objasnite onima u Zapadnoj Europi koji još nisu ratificirali hrvatski pristupni sporazum i kako se mi držimo najviših europskih standarda i kakva smo država, kakvo smo društvo i kakvi smo ljudi i kakvi smo Hrvati', kazao je Milanović podsjetivši da su uvođenje dvojezičnosti prvi omogućili HDZ u koaliciji s HSP-om i SDS-om, i to prije nego što su za to ispunjeni uvjeti.

S obzirom na to da Hrvatskoj uskoro slijede lokalni izbori, SDP-ov Damir Rilje zapitao je ministra uprave Arsena Bauka koliko je sređen popis birača, s obzirom na to da smo u prošlosti svjedočili glasanju mrtvih, ali i fiktivnim adresama na kojima je bilo prijavljeno i po nekoliko desetaka birača.

Bauk je podsjetio da je Sabor donio Zakon o registru birača te da će se on primijeniti već ove nedjelje na izvanrednim izborima za gradonačelnika Drniša.

Na prošlim izborima, odnosno referendumu za ulazak u EU u gradu Drnišu, primjerice, u popisu birača bilo je oko osam tisuća i 800 birača. Na izvanrednim izborima u nedjelju u zaključenom popisu birača nešto je više od 7.600; to otprilike odgovara broju stanovnika grada Drniša i nešto više od broja punoljetnih stanovnika grada Drniša. U popisu birača bilo je osam osoba starijih od 100 godina. Primjenom novih zakonskih rješenja i provjerom na terenu, danas u popisu birača nema ni jedna osoba starija od 100 godina zato što ni jedna osoba koja je starija od 100 godina tamo ne živi, od čega smo, primjerice, za četiri našli podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da su obaviješteni da su osobe umrle u inozemstvu i prestale su isplaćivati mirovinu', objasnio je na primjeru Bauk.

Jedan drugi popis, onaj braniteljski, bio je fokus interesa SDP-ovog Franka Vidovića. 'Registar branitelja objavljen je i svjedoci smo da egzistira bez ikakvih velikih potresa koji su dramatično najavljivani u prvom redu od HDZ-ovih zastupnika. Dakle, evidentno je da nije došlo ni do kakvog podizanja optužnica u Republici Srbiji i Republici BiH, da nije došlo do zaustavljanja na granicama Republike Hrvatske, odnosno na granicama tih država i uhićenja branitelja', kazao je Vidović i upitao ministra branitelja Predraga Matića koji su efekti objave registra branitelja.

'Kad je registar objavljen, kad je učinjen javnim i kad je donio samo pozitivne efekte, neka se svi oni koji su u proteklih 20 godina krojili braniteljsku politiku, neka se zapitaju s koliko su otvorenosti i poštovanja prema braniteljima, ali i prema hrvatskoj javnosti to činili', odgovorio je Matić

HDZ-ovog Josipa Đakića zabrinuli su medijski napisi o otpuštanju kapelana iz Hrvatske vojske, stoga je ministra obrane upitao koliko će kapelana dobiti otkaz.

Ministar Kotromanović kazao mu je da će se ukinuti tri kapelanije, ali da će ta odluka biti donesena u dogovoru s vikarom i biskupom Jezerincem. Spomenuo je pritom kako je južna brigada imala dva kapelana za čime nije bilo potrebe te kako su, primjerice, kapelani u Karlovcu radili na ugovor o djelu.

No takav odgovor nije se svidio Đakiću. 'Već je svima nama jasno kako je kao pritajeni komunistički recidiv kod nekih buknula stara mržnja prema religiji, Crkvi i njezinim stavovima. Nama je dobro poznata stara ljevičarska isključivost i jasno vidimo kamo vozi vaš razum. Aktualnim medijskim polemikama oko spolnog odgoja potakli ste pravu kršćansku kršćanofobiju i izjave mržnje protiv Katoličke crkve. Vjerojatno je i bacanje bombe u predvorje sjemeništa u Splitu povezano s takvim vašim izjavama i odlukama. S pravom se možemo pitati što je sljedeće na redu i jesu li na redu progoni, zatvaranje svećenika, redovnika, biskupa kao što je to bilo poslije '45. recimo. Kome trebaju sve veće podjele u hrvatskom društvu, kome smeta drukčije mišljenje i sloboda izražavanja? Pitam se osobno dolazi li nakon Stepinca  Jezerinac?' žestoko je odgovorio Đakić

Crkve i zdravstvenog odgoja svojim se pitanjem neposredno dotaknuo i HDZ-ov zastupnik iz dijaspore Ilija Filipović, koji se osvrnuo na 'nabujali gnjev iseljene Hrvatske zbog ukidanja emisije 'Slika Hrvatske' te 'javni linč i degradaciju novinarke Vidović-Krišto'.

'Kako možete objasniti hrvatskoj javnosti discipliniranje javne riječi, i nemalog broja novinara i urednika na javnoj HRT, jer nitko ne može vjerovati da se cenzure i smjene unutar HRT-a događaju bez utjecaja vlasti', zapitao je Filipović premijera Milanovića.

Nije bilo nikakvog utjecaja na uređivačku politiku u Informativnom programu, ustvrdio je Milanović. 'Ja sam shvatio da ako je bilo razloga za suspenziju novinarke, onda o tome odlučuje tko je nadležan. Ono što mi se čini da je utvrđeno prvo da to nije tema koja je od direktnog značaja za dijasporu, ali to ne znači da na temelju toga možete suspendirati novinara, po meni ne. Čini mi se i da je tamo prikazan jedan dokumentarni film bez autorskih prava, što je ozbiljan profesionalni prekršaj. Radilo se o najboljem filmu ili običnom trećerazrednom pamfletu kakvih se u Americi radi stotine i gdje se dovodi u pitanje vjerodostojnost jedne klinike koja spada među vrh američke akademske zajednice. Imate i takvih dokumentaraca, ali ga ne možete prikazivati na HRT-u ako nemate autorskih prava, kojih nije bilo', kazao je Milanović.