'Ured pučke pravobraniteljice smatra da je uloga promicatelja i branitelja ljudskih prava izuzetno važna, pogotovo u današnje vrijeme kada svjedočimo smanjenju demokratskog prostora za branitelje ljudskih prava. Vrlo često oni su suočeni s osudama društva vezano uz progovaranje o pravima marginaliziranih skupina u koje spadaju i migranti', rekla je zamjenica pučke pravobraniteljice Maja Kević na CMS-ovoj tribini 'Kriminalizacija solidarnosti u Europskoj uniji'.

Središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije u Hrvatskoj je Ured pučke pravobraniteljice i kao takvo ima mandat Nacionalnog preventivnog mehanizma, što znači da nenajavljeno obilaze sva ona mjesta gdje se nalaze ili se mogu nalaziti osobe lišene slobode.

U tom mandatu, ističe Kević, susreli su se s teškoćama u obavljanju istoga, budući da im je Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) uskratilo neposredan pristup podacima i predmetima pri obilascima. Diskurs o migracijama se nakon velikog migrantskog vala iz solidarnosti i humanosti promijenio u zatvaranje granica, promjenu europske politike azila i jačanje ksenofobnih istupa određenih političkih struktura koji su doprinijeli sagledavanju migracija kroz perspektivu straha, tvrdi Kević.

Dodala je kako je organizacijama civilnog društva postalo teže raditi jer se u javnosti na njihov rad često gleda kao na društveno nepoželjno ponašanje, protivno nacionalnim interesima i sigurnosti.

Formalni i neformalni načini kriminalizacije Autorica analize slučajeva kriminalizacije solidarnosti u EU iz CMS-a Ana Ćuća istaknula je kako su studijom pokušali pokazati da ta kriminalizacija pojedinaca i organizacija, koje su odlučile pomoći izbjeglicama i migrantima uslijed nedostatnih politika država članica EU-a, ne poprima samo formalni oblik, već da se ona može manifestirati i na neformalne načine.

Tako se formalna kriminalizacija najčešće manifestira u dva djela, prvo diskreditacijom rada civilnih organizacija, a zatim i donošenjem nejasnih zakona koji izjednačavaju humanitarno djelovanje s krijumčarenjem ljudi. Neformalni oblici su razne disciplinske mjere, uznemiravanja i zastrašivanja, kako organizacija tako i lokalnog stanovništva.

Ćuća ističe kako su u Hrvatskoj najčešće prisutni neformalni načini kriminalizacije solidarnosti, iako je zabilježen i slučaj kaznenog progona u slučaju volontera organizacije Are You Syrious? Dragana Umičevića. Umičević je od organizacije dobio informaciju o lokaciji grupe ljudi koja se nalazila u hrvatskom selu Strošinci, u blizini srpske granice.

Kontaktirao je lokalnu policijsku patrolu i s njima ih otpratio u policijsku postaju kako bi se utvrdilo da im je omogućeno da traže azil. Nakon toga, saznao da je protiv njega MUP podignuo optužnicu za facilitiranje nezakonitog prelaska granice. Proglašen je krivim za nesvjesni nehaj i novčano kažnjen sa 60 tisuća kuna. Organizacija se žalila na tu odluku i pokušava je opovrgnuti dodatnim instancama.

Presuda je dosta paradoksalna, tvrdi Ćuća, jer u njoj piše da je on trebao predvidjeti da postoji mogućnost da obitelj nije u Hrvatskoj, iako su GPS koordinate jasno pokazivale da se obitelj u tom trenutku nalazila u Hrvatskoj.

'Ta presuda predstavlja presedan i opasnost za sve ostale volontere koji na ovaj ili onaj način pomažu izbjeglicama i migrantima u Hrvatskoj', upozorila je, dodavši da sama optužnica pokazuje da je ciljana grupa te optužnice organizacija Are You Syrious? jer u njoj stoji da se treba i zabraniti rad pravnome tijelu.

CMS je kao moguće rješenje problema predložio promjenu zakonodavnih okvira na europskoj razini koji bi zaštitili humanitarna djelovanja tako što bi napravili razliku između krijumčarenja ljudima za određenu dobit i humanitarne pomoći ili solidarnog djelovanja. Te zakonodavne okvire zemlje članice bile bi dužne usvojiti i provoditi.