Nepravomoćnom presudom zagrebačkog Županijskog suda iz ožujka 2014. žalili su se optuženi i Uskok, a Vrhovni ih je sud odbacio kao neosnovane i potvrdio raniju presudu.

Širiću je, uz zatvorsku kaznu, izrečena i sigurnosnu mjera zabrane obavljanja dužnosti u tijelima HNS-a na osam godina, u što ne ulazi vrijeme provedeno u zatvoru. I Šprajceru je, uz uvjetnu kaznu, dosuđena četverogodišnja zabrana rada u klubovima i tijelima nogometnog saveza.

Tijekom devetomjesečnog prvostupanjskog suđenja najteža optužba protiv Širića bila je da je od Uskokova pouzdanika, bivšeg predsjednika uprave Hajduka Hrvoja Maleša, primio 30 tisuća eura za 'pošteno' suđenje. Šprajcera, koji je jedno vrijeme bio i tajnik Udruge prvoligaša, tužiteljstvo je teretilo da je sa Širićem dogovorio da i njegovom klubu za mito također osigura 'pošteno' suđenje.

I dok je Uskok za optužene, zbog 'sistemske korupcije', zatražio najstrože kazne, obrana je u svojim završnim govorima istaknula da ih treba osloboditi jer njihovim klijentima nije dokazana krivnja.

U ovoj aferi optužen je i bivši nogometni sudac i dužnosnik Stjepan Djedović kojemu je postupak razdvojen nakon pretrpljenog moždanog udara.

Uhićenje Širića, Djedovića i Šprajcera bio je nastavak antikorupcijske akcije 'Offside' u kojoj se istraživalo namještanje 12 prvoligaških utakmica. Taj je slučaj doživio i sudski pravorijek kojim je svih 15 optuženika, uglavnom nogometaša i dužnosnika kluba Croatia Sesvete, ali Varteksa i Međimurja, proglašeno krivima. Šestorica optuženih su se, pak, prije suđenja nagodili s Uskokom, a među njima su bili i trojica organizatora namještanja utakmica - bivši trener u omladinskoj momčadi zagrebačkog Dinama Vinko Šaka te dvojica slovenskih državljana Dino Lalič i Admir Suljič.