Politički analitičari složili su se da su prvi neslužbeni rezultati izbora za EU parlament logični i nisu spektakularni te da pokazuju skroman uspjeh HDZ-a, skroman neuspjeh SDP-a te velik uspjeh ORaH-a i Saveza za Hrvatsku, dok su najveći gubitnici izbora Laburisti
Politički analitičar Ivan Šiber kazao je kako je značajno u rezultatima to što smo ranije imali uravnoteženu ljevicu i desnicu, šest desnih i šest lijevih zastupnika, a sada je rezultat šest za desne i pet za lijeve.
Na neki način, kazao je Šiber za Hinu, rezultat HDZ-a identičan je onome od prošle godine, no tu se pojavljuje Savez za Hrvatsku kao radikalnija desna stranka koja je oko sebe okupila nezadovoljnike desnice, na kraju krajeva i predsjednik tog saveza je izašao iz HDZ-a.
'To bismo na neki način mogli nazvati HDZ-ovski ORaH, uvjetno rečeno', istaknuo je.
Uspjeh ORAH-a se, ustvrdio je, dijelom sastoji od protestnih glasova SDP-ovaca, a dijelom od toga što je Holy oko sebe uspjela okupiti vrlo marginalizirane i podijeljene zelene stranke koje okupljaju mlade.
Poraz Laburista ocijenio je logičnim jer su oni na prošlim izborima za parlament na neki način imali birače nezadovoljne SDP-om.
'Laburisti su u protekle tri godine pokazali da su populističke retorike, a bez nekog stvarnog programskog sadržaja, tako da bi morali iz toga izvući određenu pouku', komentirao je Šiber.
Ustvrdio je da to što su u HDZ-u najveći broj preferencijalnih glasova dobile Ruža Tomašić iz HSP AS-a i Marijana Petir iz HSS-a govori u prilog tome da su te, 'u globalnoj hrvatskoj političkoj sceni, dvije marginalne stranke maksimalno angažirale i motivirale potencijalno biračko tijelo'.
'U slučaju slabog izlaska na izbore uvijek znatno više izlazi periferija zemlje, mala mjesta, selo, unutar kojih tradicionalne stranke - desnica - imaju svoja glavna uporišta', dodao je.
Šiber je ocijenio da je izborna kampanja bila potpuno marginalna te da su se prije svega bavili unutarhrvatskom politikom neovisno o Europi.
S njim se složio i politički analitičar Žarko Puhovski te je samu kampanju oko izbora komentirao riječima: 'Kampanje nije bilo', a ne vjeruje ni da bi kampanja puno utjecala na rezultate.
'Izlaznost je veoma loša, drugi put za redom, treća najlošija u Europi i pokazuje da ljudima nije do politike, a pogotovo europske politike. Rezultati su takvi da pokazuju skroman uspjeh HDZ-a, skroman neuspjeh SDP-a, velik uspjeh ORaH-a i Saveza za Hrvatsku te velik neuspjeh Laburista i Nacionalnog foruma', istaknuo je u razgovoru za Hinu.
Ako, dodao je, ispadne da HDZ dođe do svog šestog mandata, to bi se moglo smatrati njihovim ozbiljnim uspjehom, no po sadašnjem stanju stvari, smatra Puhovski, pokazuje se da to nije neki naročiti uspjeh s obzirom na lošu poziciju Vlade i da je SDP sa svojim partnerima razmjerno dobro prošao te da je Hrvatska pedeset-pedeset podijeljena na ljevicu i desnicu.
Interesantno mu je to što je nakon dugo vremena premijer Zoran Milanović pokazao inteligentnu taktičku osobinu čestitavši Mireli Holy na uspjehu. 'Postalo mu je jasno da nikad više ili barem ne u dogledno vrijeme SDP neće imati šansu za neku bolju poziciju na vlasti bez ORaH-a i odmah se okrenuo njima, što je začuđujuće inteligentno', dodao je.
Smatra i da ovakvi rezultati nisu neki nagovještaj toga kakvi bi se rezultati mogli očekivati na predstojećim parlamentarnim izborima.
'Ima godinu i pol do novih parlamentarnih izbora. Što je lošiji rezultat vladajuće koalicije, to je manje vjerojatno da bi oni pristali na prijevremene izbore, pogotovo zato što imaju solidnu većinu u parlamentu. Oni se nadaju da će se stvari popraviti, no dogodi li se ovako nešto slično na parlamentarnim izborima, to bi moglo značiti vrstu pat pozicije, međutim ne treba zaboraviti da će se u godinu i pol pojaviti neki novi igrači koji bi mogli poremetiti sadašnju sliku', komentirao je.
Profesor političkih znanosti Branko Caratan ustvrdio je da su europski izbori u Hrvatskoj pokazali da se dogodio mali pomak u korist desnice koja je osvojila šest od ukupno jedanaest mandata. No velikog iznenađenja ni velikih stranačkih pobjednika na ovim izborima nema, kazao je Caratan. U cjelini odnos političkih snaga između ljevice i desnice nije doživio velike promjene.
Smatra međutim da HDZ može biti relativno zadovoljan rezultatom izbora jer je njegova koalicija osvojila najviše mandata (5), ali je poput SDP-ove koalicije osvojila mandat manje nego prošle godine, a u svojoj kvoti od pet mandata HDZ je koalicijskim partnerima prepustio dva mandata koji su otišli Ruži Tomašić i Marijani Petir. Jedan mandat na desnoj strani političkog spektra, prema prvim podacima, otišao je Savezu za Hrvatsku, što je u skladu s europskim trendom da u situacijama kada vlada nezadovoljstvo stanjem ekonomije i ulogom velikih stranaka nove formacije na krajnjem krilu političke scene imaju svoju šansu, kazao je Caratan.
SDP-ova koalicija osvojila je četiri mandata, mandat manje nego prije godinu dana.
Tu se očito reflektirala činjenica da lijeva koalicija na vlasti nosi odgovornost za zemlju i da ekonomskog rasta još uvijek nema, kazao je Caratan.
Iako se od europskih izbora očekivalo da će dati ključ za odnose unutar vladajuće koalicije, odgovor po mišljenju Caratana nije baš izričit. Kandidat SDP-a Tonino Picula dobio je najviše preferencijskih glasova od svih kandidata na izborima – 120.000 ili oko osam tisuća glasova više nego lani - i time potvrdio svoj visoki rejting te je individualno zapravo pobjednik izbora.
Međutim očito je da se dio SDP-ovih glasova prelio ORaH-u Mirele Holy koji je osvojio mandat. Pitanje je, kaže Caratan, koliko SDP može biti zadovoljan rezultatima usprkos činjenici da je svoja dva visoko rangirana mjesta stranka prepustila HNS-u i IDS, što je omogućilo mandate za HNS (Radoš) i IDS (Jakovčić).
Odaziv birača, koji iznosi oko 25 posto, četiri postotka više nego 2013, pokazuje nešto veći interes za EU izbore i možda osjećaj da je politička situacija ozbiljna, zaključio je Caratan.
Sociolog i politolog Dražen Lalić kazao je da je izbore obilježio vrlo nizak odaziv, iako bolji nego lani. Zapravo, u određenom smislu, odaziv je i slabiji jer su građani tada birali kandidate samo za godinu mandata.
Lalić smatra kako je to snažna poruka građana političkoj kasti koje ona uglavnom nije svjesna. 'Vodeći političari govore u svojim izjavama kao da je većina građana izašla na izbore, a zapravo je glasovala tek četvrtina. Niska izlaznost pogoduje velikim strankama koje imaju mnogo članova i koje su dobro organizirane, a posebno HDZ-u koji je u oporbi i nije u tolikoj mjeri snosio posljedice krize kao SDP.'
Mizerno nizak izlazak od 25 posto nije samo posljedica krize ili niske političke kulture, nego je to izraz ogromnog nezadovoljstva političkom kastom s časnim iznimkama, kazao je Lalić.
No Lalić napominje da su jedno europski izbori na koje izlazi četvrtina birača, a drugo parlamentarni izbori na koje će vjerojatno izaći dvije trećine birača.
Lalić je primijetio da su u kampanjama i reakcijama na izbore mnogo važnije bile nacionalne teme nego europske. Nacionalna dimenzija je dominirala nad europskom, koja je bila u trećem planu, što su pokazali govori predsjednika SDP-a Zorana Milanovića i predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka.
Rezultati izbora su po Lalićevu mišljenju pokazali da je HDZ pokazao pobjednički potencijal i da može inercijom pobijediti na parlamentarnim izborima. Tonino Picula dobio je brojne glasove građana koji su tako udarili politički šamar Milanoviću. Mirela Holy je upozorenje Milanoviću jer je dobila mnogo protestnih glasova SDP-ovih birača, ali i Laburista, zbog čega je predsjednik Dragutin Lesar podnio ostavku.
SDP-ovi birači su očito ostali kod kuće na ovim izborima ili su glasali za Holy i da nije bilo efekta Picule, rezultat bi bio puno nepovoljniji za SDP, kazao je Lalić.
SDP se ovako nekako izvukao, što bi trebao zahvaliti Piculi jer je on dobio oko 120.000 glasova, a koalicija predvođena SDP-om osvojila je ukupno 259.000 glasova. Očito je da su jedni otišli na izbore da bi glasali za Piculu, ne samo zato što je dobar političar, nego da bi manifestirali svoje nezadovoljstvo politikom Milanovića i SDP-a, smatra Lalić.