'Ovdje je stradao cvijet hrvatske intelektualne mladosti. Ovdje su povampirene ustaše, nakon proboja logoraša, pohvatale te ljude i pobile ih kao pse. To treba jasno reći', poručio je Bandić, javlja HRT. Među ubijenim logorašima prije, tijekom i nakon akcije proboja neki su od istaknutih intelektualaca čija imena danas nose hrvatske ulice i institucije poput Božidara Adžije, Otokara Keršovanija, Augusta Cesarca i Ognjena Price...

Bandić je u vatrenom govoru poručio da je NDH bila sve samo ne slobodna, demokratska i hrvatska tvorevina:  'Ona je bila zločinačka, izdajnička i kvislinška', rekao je zagrebački gradonačelnik i dodao da za zločine koje je pobjednička, antifašistička strana počinila u ratnoj i poratnoj Jugoslaviji treba odgovarati i da se o njima mora govoriti. 'Ali ne možemo brkati hrvatski antifašizam koji predstavlja pogled na svijet, koji je civilizacijska stečevina i preduvjet slobode, s državom koja je nastala na rasnim zakonima. Te dvije stvari nikada se ne mogu uspoređivati, naglasio je Bandić.

Među pedesetak ljudi na komemoraciji bili su i sudionici Domovinskog rata. Na polaganje vijenaca došao je Miodrag Demo, predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane, a među okupljenima bio je i poznati vukovarski branitelj s Trpinjske ceste, Damir Jašarević Dugi. 'Pomagali smo da se obnovi spomenik kerestinečkim žrtvama, kao što ćemo pomoći, hvala Bogu, da se pojavi vlada koja će obnoviti sve antifašističke spomenike u Hrvatskoj. To će biti moj prvi projekt nakon parlamentarnih izbora', najavio je Milan Bandić.

Nakon raspada SFR Jugoslavije i osamostaljivanja Republike Hrvatske u Hrvatskoj je uništena većina spomenika Narodnooslobodilačkoj borbi. Prema Juraju Hrženjaku, koautoru monografije 'Rušenje antifašističkih spomenika u Hrvatskoj 1990. – 2000.', popisano je 2.964 uništenih spomenika. Obnovljeno ih je nekoliko stotina. Komemoraciji su tradicionalno prisustvovali i predstavnici Saveza antifašističkih boraca.