Godina je završila u plusu, neki će reći, i rekordima, ali bilo je tu i puno raznih izazova s kojima se hrvatski turizam suočio, od lošijeg početka i pomicanja termina glavne sezone, problema s novim viznim režimom, posebno s ruskog i ukrajinskog tržišta, te daljnji pad domaćeg tržišta, preko smanjenja, a onda i povećanja stope PDV-a te uvođenja reda fiskalizacijom, pa i do zatvaranja hotela punih gostiju usred sezone.

Poslovno okruženje u državi, regiji, pa i šire nije se bitno mijenjalo niti poboljšalo u odnosu na godinu prije, ali je zato usvojena prva Strategija razvoja turizma do 2020. koja je mnogima ulila nadu da se odsada turizam neće događati (samo) slučajno nego usmjereno i s jasnom vizijom kuda se ide i zašto. Hrvatska je ušla u EU, ali se to, prema ocjenama iz sektora, nije bitnije niti iskoristilo niti pozitivnije odrazilo na rezultate, ali je provedena reorganizacija Glavnog ureda HTZ-a kao nositelja nacionalne promocije i kao uvod u započetu reorganizaciju sustava turističkih zajednica uz zamišljenu nešto drugačiju promociju koja će se još 'brusiti' 2014.

Desetak turističkih tvrtki u većinskom državnom vlasništvu prošlo je manje-više uspješno postupke predstečajnih nagodbi pa se 2014. očekuje da će naći ili nove strateške partnere ili ići u 'klasičnu' privatizaciju. To bi trebalo, kako očekuju turistički i drugi dužnosnici, donijeti i nove investicije u turizmu, u koje sektor ipak nešto manje vjeruje zbog brojnih otežavajućih okolnosti.

Zanimljivost, iznenađenje, razočarenje ili i nešto više u turističkom sektoru je u 2013. bila i ostavka vrlo popularnog i poštovanog ministra turizma Veljka Ostojića u prvom dijelu godine te imenovanje novog Darka Lorencina čije će se pravo umijeće zapravo pokazati tek u 2014.

Kako bilo i kada se sve sumira, turistički stručnjaci i analitičari slažu se da se može izdvojiti 'top pet točaka hrvatskog turizma' koje su se u 2013. pokazale ili jako dobre ili jako loše, ali će u svakom slučaju utjecati na sektor u 2014. i dalje. To su stopa PDV-a, turistička strategija, predstečajne nagodbe odnosno privatizacija i investicije, fizički i financijski porasti te reorganizacija sustava turističkih zajednica i nacionalne promocije, pri čemu su sve manje-više jednako važne.

Stopa PDV-a sa 10 na 13 posto

Ono što je bilo najbolje u 2013, a ujedno i najlošije, svakako je povećanje međustope PDV-a za turizam i ugostiteljstvo na 13 posto, i to samo nakon godinu dana primjene smanjene stope od 10 posto koju je sektor dugo godina očekivao i tražio.

Ulazak u 2013. za turističke poduzetnike je upravo zbog toga bio vrlo sretan i obećavajući, ali, kako kažu, nismo se ni snašli, već su usvojili novu odluku o povećanju na 13 posto. Stvar je i gora jer se to dogodilo nakon ili i usred ugovaranja poslova za 2014. kada se to više nije moglo 'podijeliti' s partnerima, što je donijelo određen 'gorak okus' i razočarenje u državnu deklarativnu podršku turizmu.

I nije tu najbitnije, kažu profesionalci, što je stopa povećana za tri postotna poena, jer i to je povlaštena stopa i bolja od 25-postotne stope s kojom se ugostiteljstvo 'borilo' u 2012, nego što sektoru nije dano tri do pet godina manje stope da pokaže prave učinke. Ovako će to samo iznova narušiti i dodatno smanjiti konkurentnost hrvatskog turizma, kratkoročno više, ali dugoročno manje napuniti državnu blagajnu, a potencijalne investitore dodatno odvući od turizma.

Strategija razvoja turizma do 2020.

Usvajanje u Saboru tog svakako najvažnijeg dokumenta za hrvatski turizam u 2013. važno je ne samo zbog vizije razvoja koja do 2020. predviđa da će Hrvatska ući među 20 najkonkurentnijih turističkih zemalja svijeta uvođenjem niza novih turističkih proizvoda, produljenje sezone i s porastima broja hotelskih kreveta, zapošljavanja, ali i investicija na oko sedam milijardi eura te udvostručenje ukupnih turističkih prihoda na više od 14 milijardi eura, nego i jer je takav dokument temelj za povlačenje sredstava iz EU fondova.

I da Strategija nije samo 'mrtvo slovo na papiru', brine se Ministarstvo turizma koje je u drugom dijelu godine pokrenulo niz operativnih aktivnosti za provedbu akcijskih planova koje definira taj dokument, što se nastavlja i u 2014. i dalje, ali se sektor primjerice slaže i da ponovno povećanje stope PDV-a ide protiv te Strategije.

Predstečajne nagodbe, privatizacija, investicije

Desetak turističkih tvrtki u državnom vlasništvu iznad 50 posto našlo se u 2013. u postupcima predstečajnih nagodbi koje su do kraja godine manje-više uspješno riješene. Neke od tih tvrtki su iz tih postupaka izašle 'očišćene' od dugova i osnažene dodatnim kapitalom čekaju pravu privatizaciju (kupoprodaju), a neke su našle strateške partnere, te bi se sve to, prema očekivanjima Ministarstva turizma, trebalo 'raspetljati' u 2014.

Pritom nema službenih objava, više su to neslužbeni izvori, a uz turističko u svemu su angažirana i ministarstva financija te gospodarstva te se pod 'vodstvom' Državne agencije za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) u 2014. očekuju i natječaji, primjerice dugoočekivani za kompleks Kupari kod Dubrovnika, ali i za dubrovačke hotele Plat i Maestral te za hotele Makarska, Imperial-Rab i druge

306132,305291,304509,304041
Fizički i financijski porasti

Iako se još ne zna konačni iznos ukupnog turističkog prihoda za 2013, službena očekivanja kreću se iznad sedam milijardi eurašto će, ako se ostvari, biti prvi put nakon rekordne 2008. Je li se to dogodilo zbog utjecaja fiskalizacije, što je vjerojatnije od veće potrošnje (stranih) turista, još se ne može točno reći.

2014. bi trebala donijeti nastavak porasta tog prihoda, što mnogi u sektoru, a i šire, već odavno drže važnijim podatkom od rasta dolazaka i noćenja turista. Ipak, slagali se s tim ili ne, za hrvatski turizam koji intenzivno radi tri do pet mjeseci godišnje, svaki novi turistički dolazak i noćenje je itekako bitno, pa tako i porasti u 2013. od oko pet posto, s nešto više od 12,3 milijuna dolazaka i 72 milijuna noćenja.

S obzirom na najave i trendove kretanja na stranim tržištima te uz rastuću popularnost Hrvatske kao destinacije odmorišnog, većinom ipak još ljetnog, ali i poslovnog turizma, pa i uza sve jaču konkurenciju i 'rat' cijenama, realno je stoga očekivanje da će i iduće godine u Hrvatskoj biti slične ili nešto malo veće fizičke turističke brojke

Proces reorganizacije sustava TZ i nacionalne promocije

U 2013. je počelo, a u 2014. će se i intenzivnije nastaviti proces reorganizacije sustava turističkih zajednica u smjeru njihovog prerastanja u destinacijske menadžment organizacije i općenito veće učinkovitosti tog sustava koji je, slažu se svi, itekako bitan za hrvatski turizam, ali mu treba promjena i usklađivanje ne samo s postavkama iz turističke strategije nego prije svega s trendovima na tržištu.

To će značiti i promjenu (izmjene, dopune) zakona o turističkim zajednicama, moguće i turističkim članarinama te boravišnoj pristojbi, što bi sve trebalo biti dovršeno u idućoj godini te u primjeni od početka 2015. Reorganizaciju sustava slijedi i sasvim drugačiji program rada HTZ-a za 2014. koji uz brojne novosti predviđa i ciljaniju promociju na strateški važni(ji)m tržištima, korištenje puno više online alata i društvene mreže, ali i novo nacionalno i brendiranje različitih segmenata ponude te osmišljavanje novog vizualnog identiteta i slogana hrvatskog turizma, čime bi više od deset godina star slogan 'Mediteran kakav je nekad bio' otišao u povijest