Već 66 godina vladaju napetosti između Kine i Tajvana (poznatog i pod povijesnim imenom Formoza) nakon što je Mao Ce-tung proglasio uspostavu Narodne Republike Kine, a poraženi republikanci Kuomintanga (KMT) na čelu s Čangom Kaj-šekom (1887.-1975.) pobjegli su na Tajvan gdje su, budući da ih je stiglo gotovo milijun, postali većina i uspostavili vlastite političke strukture.

Tijekom godina Tajvan je izgradio vlastiti identitet i prerastao u demokratsku državu, no komunistička Kina to ne priznaje i smatra taj otok neotuđivim dijelom svojeg teritorija koji bi, u krajnjem slučaju, bila spremna vratiti i silom pod svoju punu kontrolu. Zbog toga je Tajvan bio jedan od simbola Hladnog rata, jer su se Sjedinjene Države, kao najvažniji saveznik Tajvana, svojedobno obvezale da će ga braniti od moguće kineske agresije.

Cilj je ovog neočekivanog sastanka, ističu mnogi analitičari, potvrditi politiku postupnog približavanja Kine i Tajvana, koji su u proteklih sedam godina uspjeli dogovoriti uspostavu izravnih međusobnih letova, zaključiti brojne trgovinske sporazume i ostvariti procvat turizma.

'Nikakva sila nas ne može razdvojiti jer smo mi braća, još uvijek povezana tkivom iako su naše kosti slomljene. Mi smo obitelj, a krv nije voda', izjavio je Xi.

Predsjednik demokratskog Tajvana, gdje jača raspoloženje protiv Pekinga uoči izbora, pozvao je na 'obostrano poštivanje matičnih sustava i kazao da Tajvan od Kine očekuje da na miroljubiv način pristupi rješavanju brojnih pitanja'.

'Svaka strana bi trebala poštivati vrijednosti i način života one druge, na obostranu korist i dobitničku kombinaciju na obje strane tjesnaca', kazao je Ma i na indirektan način pozvao Xija da poštuje tajvansku demokraciju. Poručio je da je odlučan promicati mir u Tajvanskom tjesnacu te da bi se odnosi trebali temeljiti na iskrenosti, mudrosti i strpljenju.

Nakon jednosatnog razgovora održanog u luksuznom hotelu na neutralnom terenu u Singapuru, Ma je novinarima kazao da bi Xi mogao obratiti pažnju na raspoređivanje kineskih projektila prema Tajvanu, na što je šef kineske države odgovorio da se tu ne radi o Tajvanu.

'Barem sam načeo to pitanje i rekao mu da tajvanski narod ima pitanja i da je zbog toga zabrinut te se nadam da će tome dati važnost', kazao je Ma.

Prema riječima Zhanga Zhijuna, šefa Kineskog ureda za tajvanske poslove, Xi je ponovio tajvanskom predsjedniku da su najveća prijetnja miroljubivom razvoju odnosa snage koje zagovaraju neovisnost.

'Sugrađani na obje strane trebali bi se ujediniti i tome suprotstaviti', rekao je Zhang.

Dolaskom na vlast predsjednika Maa 2008., koji je obećao da će poboljšanje odnosa s Kinom značiti napredak za otok, ozračje je zatoplilo i međusobne veze su počele jačati, predvođene obnovom razgovora na visokoj razini. Ma je bio kandidat Kuomintanga, prokineske Nacionalističke stranke, kojoj je tradicionalno najveći politički suparnik Demokratska napredna stranka (DPP) koja se zalaže za potpunu neovisnost Tajvana od Kine.

No, neki poznavatelji tamošnjih prilika ističu da obje strane mogu platiti visoku cijenu zbog sastanka koji će se održati samo dva mjeseca prije tajvanskih predsjedničkih i parlamentarnih izbora u siječnju, na kojima je izgledna pobjeda Demokratske napredne stranke (DPP), što Peking očajnički želi izbjeći.

Kandidatkinja DPP-a za predsjednicu Tsai Ing-wen, kojoj se također predviđa pobjeda na izborima, istaknula je činjenicu kako je informacija o održavanju sastanka bila apsolutno iznenađenje za sve.

'Mislim da su ljudi u cijeloj zemlji bili jako iznenađeni, baš kao i ja. Ovako zbrzano i kaotično ljude obavijestiti o takvoj stvari štetno je za tajvansku demokraciju', rekla je Tsai novinarima, dok je njezina stranka Maa optužila da želi utjecati na ishod izbora.

Sjedinjene Američke Države oprezno su pozdravile najavu održavanja sastanka, istaknuvši da je prerano nazivati ga prekretnicom.