Hrvatski glavni grad domaćin je 2. međunarodne konferencije priređene u povodu Dana darovitih učenika u Republici Hrvatskoj a u organizaciji udruge "Dar" koja na poseban način skrbi u darovitoj djeci i učenicima u Hrvatskoj. Tu skrb, rekao je predsjednik udruge Dubravko Čop, potvrđuje i priređivanje četvrtoga "DARovitoga tjedna" u sklopu kojega je organizirana i ova konferencija što se održava u zgradi Ine u Novom Zagrebu.

Konferencija je pod odabranim nazivom 'Najbolje svjetske, europske i hrvatske prakse u radu s darovitom djecom i mladima' okupila učitelje, nastavnike, stručne suradnike, ravnatelje osnovnih i srednjih škola, predstavnike lokalnih i regionalnih centara izvrsnosti te ostale zainteresirane kojima je cilj promicati činjenicu da postoje daroviti učenici i da javnost treba senzibilizirati da im pruža potporu.

Motivirani učitelji i individualizirani pristup

Konferenciju su na netipičan način zajednički otvorili europski povjerenik Navracsics i ministrica Divjak s nekoliko poruka i izrečenih stajališta. Tako je europski povjerenik na pitanje što smatra najvažnijom pomoći darovitim učenicima u svim područjima jasno odgovorio kako su to motivirani učitelji jer tada, istaknuo je, postoje sve šanse da će učenici prepoznate darove razviti i ostvariti.

Hrvatska ministrica svjesna je kako ima puno pitanja kada je riječ o darovitim učenicima i smatra da im je do sada glavni neprijatelj. Ustvrdila je kako darovitim učenicima treba osigurati jednaka prava tijekom školovanja što i Ustav svima jamči, kao i individualizirani pristup u nastavi. Zato je, ocijenila je, važno i dodatno educirati nastavnike za rad s darovitom djecom.

Konferencija se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović koja će, najavila je njezina izaslanica Renata Urlić-Margaretić, danas i primiti predstavnike organizatora i sudionika i to nakon razgovora s njemačkim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom koji je u službenom posjetu Hrvatskoj.

Uspješan rad konferenciji, zaželjeli su i izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Sanja Putica koja je istaknula kako je konferencija važna prigoda da se progovori o darovitoj djeci koja su, ocijenila je, zanemarivana, ali i o složenosti nastavničkoga posla što traži da se nastavnicima i zakonski osiguraju bolji uvjeti rada.

Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević rekao je kako bi 'mladima preporučio više Europe i iskustava najbolje europske prakse kroz mobilnost koja primiče Europu'

Mađarska sustavno skrbi o darovitoj djeci

Susjedna Mađarska nastoji hrabro kročiti i u drugome desetljeću sustavne skrbi o darovitoj djeci i učenicima, istaknuo je mađarski veleposlanik u Hrvatskoj József Zoltán Magyar.

Podsjetio je provedba 20-godišnjega programa potpore darovitoj djeci i učenicima u Mađarskoj počela 2008. kada je, objasnio je, porezni sustav omogućio mađarskim građanima da jedan posto svojih prihoda imaju pravo donirati za ono što smatraju da treba poduprijeti. Najviše ih je svoj novac doniralo u fond za darovitu djecu u kojemu je 2009. bilo milijun i pol kuna, a danas je u tome fondu četiri puta više novca.

U zemlji s oko deset milijuna stanovnika i gotovo pet milijuna zaposlenih, tako je, rekao je mađarski veleposlanik, 'svaki 10. Mađar 'otac' ili 'majka' jednom darovitom djetetu'.

U sklopu raznovrsna i bogata programa konferencije održano je i nekoliko predavanja, pa je tako nastavnica u Osnovnoj školi "Fran Galović" Tatjana Orešković govorila o okviru za poticanje iskustava, učenja i vrednovanja postignuća darovite djece i učenika u sklopu "Škole za život", a direktorica Europskoga centa za darovite u Budimpešti prof. dr. Csilla Fuszek o mađarskom i europskom iskustvu o važnoj ulozi poticajnog okruženja u skrbi o talentima.

Za europskoga povjerenika Tibora Navracsicsa najvažnije je da svako dijete bude uključeno u nastavu, odnosno da obrazovanje bude inkluzivno jer, rekao je, obrazovanje i talenti su dvije strane iste medalje.

Smatra kako je obrazovanje ugaoni kamen društva budućnosti, te da mora biti tako vođeno tako da skrbi i o tomu da, paradoksalno, darovito dijete, može imati i više poteškoća od ostale djece.

Zato je, istaknuo je, jasna poruka Europske komisije, da treba podupirati darovitu djeci, te pratiti njihov rad i napredak.