Sekulić je istraživanje o percepciji korupcije radio u suradnji s Josipom Kregarom u razdoblju od 2004. do 2010. godine, i to prvenstveno na državnim službenicima, a vezano za povjerenje u državni sustav. Istraživanja su sažeta i u knjizi 'Korupcija i povjerenje' u izdanju Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kada se usporede 2004. i 2010. godina, percepcija korupcije je, prema Sekuliću, dvostruko veća: '2004. godine 22 posto građana mislilo je da su svi državni službenici uključeni u korupciju, a 2010. to misli dvostruko više građana', rekao je Sekulić.

Kaže da je 2004. godine najveće povjerenje građana imala Crkva, zatim vojska i policija, dok se danas taj redoslijed izmijenio, s time da su vojska i policija zadržali jednako povjerenje, a Crkva je pala na treće mjesto i izgubila povjerenje 22,7 posto građana.

'Najveći dobitnik je tisak. Ljudi su dramatično povećali povjerenje u novine, a Crkva, Sabor i Vlada su najveći gubitnici. Sabor je pao s devetog na 11. mjesto, a Vlada sa sedmog na 10. mjesto na ljestvici povjerenja građana', kaže Sekulić.

U ime Ministarstva pravosuđa, Davor Dubravica predstavio je istraživanje na 1.000 ljudi za 2010. godinu, prema kojem osobe mlađe dobne skupine pokazuju manji stupanj tolerancije prema korupciji. Također, osobe koje imaju veći stupanj obrazovanja, prema tom istraživanju, imaju manji stupanj tolerancije korupcije.

Građani smatraju da su najviše korumpirani dužnosnici i političari koji podupiru organizirani kriminal. Nakon njih, kao najkorumpiraniji, slijede suci i policajci.

Zabilježen je rast nepovjerenja prema dužnosnicima i političarima, a lokalna samouprava je isplivala kao jedan od centara korupcije.

Čak 17 posto građana je 2002. godine smatralo da se u vezi korupcije ne može poduzeti ništa, dok danas to misli samo 5 posto. 'To me veseli i to je dobar pokazatelj da smo na dobrom putu', rekao je Dubravica.

Ministar zdravstva i potpredsjednik Vlade Darko Milinović izrazio je zadovoljstvo jer je percepcija korupcije u bolničkom sustavu pala i rekao da svi predvodnici borbe protiv korupcije moraju imati odgovornost za izgovorenu riječ: 'Moramo paziti da borba protiv korupcije zbog politikanstva ne prijeđe u antipoduzetničku klimu.'

U ime HND-a govorila je urednica na tportalu Helena Puljiz, koja je rekla da je lijepo čuti da povjerenje građana najviše raste prema medijima: 'To je rezultat 20-godišnjeg rada novinara pa se može govoriti da je riječ o 'naknadnoj pameti'. Jer tek sad, kad su institucije počele funkcionirati, građani su shvatili da se može vjerovati svemu onome što su novinari otkrivali u zadnja dva desetljeća.'

Puljiz je rekla da se rast povjerenja u medije događa u trenutku kad je novinarska profesija, prema ocjeni HND-a i Sindikata novinara, u najgoroj situaciji do danas jer su materijalna i profesionalna prava novinara pala na najniže grane.

'Medijske kuće su već godinama u izvanzakonskoj situaciji jer se ne poštuje Zakon o medijima u tri ključna segmenta: transparentnost vlasništva, prijavljivanje tiraža i, za novinare i urednike najvažnije, ne postoje statuti medija. Statutima se uređuju temeljna prava i obaveze u redakcijama, odnosi vlasnika medija i redakcije te odnosi novinara i uredništva. U Zakonu stoji da se statuti moraju donijeti šest mjeseci nakon osnivanja medija, ali osim u jednom slučaju, svi hrvatski mediji rade bez statuta i ni Vladu ni Sabor nije briga za to', naglasila je Puljiz, dodajući da su donošenje kolektivnih ugovora, osnivanje Vijeća za medije i izmjenu Zakona o medijima tražili prije dvije godine, ali da se do danas nije učinilo ništa.

'HND i dalje traži isto, a ako se nastavi ova situacija u kojoj su ugrožena temeljna materijalna i profesionalna prava novinara, zasigurno su ugroženi i temeljni demokratski procesi u Hrvatskoj, pa tako i borba protiv korupcije.'