Kuga, kolera, žuta groznica...Od srednjeg vijeka karantene i sanitarni kordoni koriste se kao odgovor na velike epidemije, ali europska povijest ne pamti mjere kakve su od sinoć na snazi u Italiji
Više od petnaest milijuna ljudi preko noći je stavljeno u karantenu u sjevernoj Italiji, najteže pogođenom širenjem koronavirusa. Prethodno su slične mjere poduzete u kineskom Wuhanu, gradu s 11 milijuna stanovnika, ishodištu epidemije koronavirusom.
"Niti za epidemije SARS-a 2003. ili ebole u zapadnoj Africi od 2013. do 2016. nisu poduzimane mjere takvih razmjera", kaže francuski povjesničar Patrick Zylberman, specijaliziran za povijest javnog zdravlja.
>>> Pogledajte koji dijelovi Italije su pod karantenom. Nema kretanja u ta područja ni izlaska iz njih, osim u iznimnim slučajevima
vezane vijesti
Karantena je privremena izolacija nametnuta ljudima, brodovima ili životinjama koji dolaze iz područja zahvaćenog zarazom. Sanitarni kordon je potpuna blokada ulaska i izlaska iz takvog područja.
U slučaju epidemije u Kini, mjere poduzete oko Wuhana odgovarale bi golemom sanitarnom kordonu kojim je šire gradsko područje odsječeno od ostatka zemlje
Karantenu su izmislili Dubrovčani krajem 14. stoljeća kako bi zaštitili od dolaska trgovaca i pomoraca iz regija zahvaćenih zaraznim bolestima najviše kugom i kolerom. Njihov su primjer slijedili Mlečani početkom 15. stoljeća.
Vrijeme trajanja izolacije, 40 dana, objašnjava naziv 'karantena'. Mjesta na kojima su posade u tom razdoblju bile izolirane nazivaju se lazareti. Naziv je su vjerojatno dobili po Lazaru, liku iz Biblije kojeg je Isus uskrsnuo iz mrtvih.
Karantene su se redovito primjenjivale u Europi tijekom epidemija, sve do velike pandemije kolere 30-ih godina 19. stoljeća.
Sanitarni kordon naziv je rođen u Francuskoj u 19. stoljeću, nakon što su vlasti 1821. poslale 30 tisuća vojnika da blokiraju granicu sa Španjolskom kako bi sprječili širenje žute groznice u Francusku.
Ograničenja kretanja mogu, međutim, biti i kontraproduktivna, izazvati paniku i potaknuti ljude da pokušaju pobjeći pod svaku cijenu, kaže britanski povjesničar Tom Solomon.
Izolacija Bombaja tijekom epidemije kuge krajem 19. stoljeća izazvala je socijalne nemire zbog prisilne zajedničke hospitalizacije ljudi različitih kasti.
Zbog brutalnih karantena uvedenih u Šangaju i Nanjingu za epidemije SARS-a 2003. došlo je do nasilnih nemira.
