Patolozi Hrvatskog veterinarskog instituta Željko Mihaljević i Šimun Naletilić danas su napravili obdukciju sedam glavatih želvi (Caretta caretta) s plaže Sakarun na Dugom otoku
Morana Bačić, stručna voditeljica JU Natura Jadera, u svom je epidemiološkom izvidu utvrdila različito doba uginuća kornjača nađenih na plaži Sakarun, što su i svojim nalazom potvrdili patolozi, javlja HRT.
Dvije kornjače su uginule prije više od mjesec dana. U ovih kornjača uslijed autolize tkiva nisu bili u mogućnosti utvrditi eventualne patološke promjene. Ostale kornjače su uginule prije 5 do 15 dana. Ova procjena ovisi o puno vanjskih čimbenika i ne mora biti u potpunosti točna (temperature mora i zraka). Kornjače su različite veličine, najveća je dužine oklopa 74 cm, a najmanja 33 cm.
vezane vijesti
Dvije najmanje su procijenjene starosti oko 5 godina, a ostale između 10 i 15 godina. One su dobrog gojnog stanja bez zapaženih epibionata. Obdukcijom pet kornjača utvrđene su patološke promjene koje upućuju na utapanje najvjerojatnije uslijed zapletanja u ribarske mreže (koće).
Procjenjuje se da se pridnenim koćama u Jadranskom moru svake godine ulovi preko 5 000 morskih kornjača. U najmanje kornjače utvrđene su patološke promjene sepse nakon invaginacije crijeva. Od svih kornjača izuzeti su tkiva i organi za dodatne laboratorijske pretrage nakon kojih ćemo više znati o njihovom zdravstvenom stanju.
Glavate želve provode zimske mjesece u stanju usporenog metabolizma (hibernaciji) na dnu. Tijekom tog razdoblja rijetko izranjaju na površinu kako bi udahnule zrak.
Kornjače koje u ovakvom stanju završe u koći vrlo su usporene i ostavljaju dojam da nisu žive. Vraćanje takvih jedinki natrag u more može dovesti do njihovog utapanja. Ribari bi ih trebali zadržati na palubi neko vrijeme, idealno u položaju gdje su leđa nešto više od glave što olakšava izbacivanje vode iz pluća te ih pustiti natrag u more nakon što se ponovno aktiviraju.
