Tajništvo haškoga suda 20. siječnja 2014. zatražilo je da Praljak vrati 2,8 milijuna eura sudu na ime troškova koje je ICTY isplatio za njegovu obranu.

Praljak je u ponedjeljak kazao kako se radi o 'besprizornoj kampanji tajništva s nevjerojatnom količinom laži' te da je čitav postupak koji se povodom troškova njegove obrane vodi nepravedan jer se ne uzimaju u obzir njegovi argumenti.

Praljkove pro bono odvjetnice Nika Pinter i Nataša Fauveau-Ivanović u podnesku kojim su odgovorile na zahtjev tužiteljstva istaknule su kako se od Praljka prvo tražilo gotovo 3,3 milijuna eura na ime troškova obrane a nakon što je sudsko vijeće tajništu naložilo da taj iznos specificira po stavkama on se smanjio za čak pola milijuna eura odnosno na 2.807.611,10 eura.

'Obrana je ekstremno zabrinuta zbog pogreške u izračunu koja doseže gotovo pola milijuna eura', navodi se u tom podnesku u kojem se i novi iznos smatra spornim.

Tajništvo ICTY-ija u kolovozu 2012. objavilo je da je višegodišnjom istragom utvrdilo da Praljak raspolaže dostatnom osobnom imovinom za pokrivanje troškova obrane, dok je Praljak odgovorio da ne raspolaže dostatnim sredstvima.

Haški je sud u svibnju prošle godine šestoricu bivših čelnika Herceg-Bosne osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.