Hrvoje Prates je brat Krunoslava Pratesa, osuđenog 2008. na doživotnu kaznu zatvora za ulogu u ubojstvu Đurekovića, a sud je za njega pokazao interes zbog tri stvari: 27. srpnja je s bratom Krunoslavom putovao u Zirndorf, u logor za političke izbjeglice gdje je bio i sud koji je odlučivao o davanju političkog azila, 29. srpnja, dan nakon ubojstva Đurekovića, je skupa s bratom otvorio garažu u kojoj je likvidiran hrvatski emigrant, a 5. kolovoza, na dan Đurekovićeve sahrane, putovao je s braćom Krunoslavom i Željkom u Mallorcu, gdje se Krunoslav sastao s Perkovićem.

'Njegovo današnje svjedočenje se, međutim, pretvorilo u trosatno mrcvarenje jer je stalno ponavljao da se ničega ne sjeća i da se boji tajnih službi, iako je negirao da mu je netko prijetio, pa ga je sudac upozorio da ga lažni iskaz može odvesti u zatvor', kazao je Siniša Pavlović, odvjetnik obitelji Đureković.

Nakon opetovanih upozorenja, dodao je Pavlović, njemu se vratilo 'selektivno pamćenje', pa se sjetio da je let za Mallorcu bio 'turbulentan', ali se ne sjeća s kim je putovao, a također se ne sjeća niti poprišta zločina., tj. tijela u lokvi krvi.

'Sudac mu je dao rok da se do 9. prosinca sabere, nakon čega će ponovo svjedočiti', rekao je Pavlović.

Anto Nobilo, odvjetnik optuženog Josipa Perkovića, je kazao da sudac od Hrvoja Pratesa nije mogao ništa dobiti zbog 'amnezije svjedoka o događajima prije 31 godinu'. Udovica Stjepana Đurekovića, Gizela Đureković, iako najavljena kao svjedokinja, opravdala se medicinskom dokumentacijom te je izostala s današnjeg ročišta, dodao je.

Poslijepodne je uslijedio nastavak svjedočenja Andresa (Hrvoja) Jelića, sina dugogodišnjeg vođe organizacije Hrvatski narodni odbor (HNO) Ivana Jelića i nećaka osnivača HNO-a Branimira Jelića, no, kako su potvrdili odvjetnici, 'ništa spektakularno' nisu iz postavljenih pitanja doznali ni tužitelji ni obrana. Jelić je pomagao ocu u tiskanju Đurekovićeve knjige 'Komunizam – velika prevara'.

'Sutra poslijepodne, međutim, konačno dolazi važan svjedok, Krunoslav Prates, prvi koji ima nešto važno za reći i to je ključno', rekao je Nobilo. Krunoslav Prates bi trebao svjedočiti 18., 19., i 24. studenoga. Prije Krunoslava Prstesa svjedočiti će njegova bivša supruga Keti Prates.

Jedan od nekadašnjih direktora INA-e i potom hrvatski emigrant Stjepan Đureković ubijen je 28. srpnja 1983. u Wolfratshausenu pored Muenchena u garaži koja mu je služila kao tiskara. Presuda Pratesu za ulogu u ubojstvu Đurekovića najvećim se dijelom zasnivala na svjedočenjima glavnih svjedoka optužbe Vinka Sindičića i Bože Vukušića, kao i na opširnim analizama jugoslavenskog političkog sustava i funkcioniranja službe sigurnosti. Ova dva svjedoka se spominju i kao mogući svjedoci u procesu protiv Perkovića i Mustača.

Njemačko državno odvjetništvo objavilo je 17. lipnja da je protiv Josipa Perkovića podiglo optužnicu kojom ga terete za 'planiranje i pripreme' ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine u Wolfratshausenu pored Muenchena. Optužnica protiv Mustača podignuta je 12. kolovoza zbog sumnje da je pomagao u ubojstvu Đurekovića. U optužnici se navodi da je Mustač od 1982. do 1985. obnašao funkciju voditelja bivše jugoslavenske tajne službe Udbe te mu se predbacuje da je kao nadležna osoba Josipu Perkoviću dao nalog za planiranje i pripremu Đurekovićeva ubojstva. Perkoviću se predbacuje da je 'u Luxembourgu i na drugim mjestima' zasad nepoznatim počiniteljima svjesno pomogao u počinjenju kaznenog djela ubojstva. Posebice mu se predbacije da je nepoznatom počinitelju predao ključ garaže u kojoj je Đureković ubijen.Viši zemaljski sud u Muenchenu donio je 9. rujna odluku o spajanju procesa protiv Mustača i Perkovića. Sud u Muenchenu istodobno je dopustio sudjelovanje Đurekovićeve udovice kao sutužiteljice.

Suđenje Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću započelo je 17. listopada čitanjem optužnica u kojima se optuženima predbacuje davanje naloga te planiranje i logistička organizacija Đurekovićeva ubojstva. U optužnici se također tvrdi kako je glavni nalogodavac ovog ubojstva bio nekadašnji komunistički čelnik Mika Špiljak koji je strahovao da bi Đureković, koji je do odlaska u emigraciju obnašao mjesto direktora marketinga naftne kompanije Ina, mogao svjedočiti o financijskoj pronevjeri u ovoj kompaniji u koju je navodno bio umiješan i Špiljkov sin Vanja.

Perković je 24. siječnja izručen Njemačkoj, čime je završena sedmomjesečna pravno-politička zavrzlama koja je uzburkala i polarizirala hrvatsku političku scenu, aktualizirala neriješena politička ubojstva bivšeg komunističkog režima, ali i stvorila prijepore u pravosudnim krugovima zbog različitog tumačenja europskog uhidbenog naloga i pitanja zastare.

Mustač je Njemačkoj izručen 17. travnja, nakon što je dva dana ranije Vrhovni sud odbio žalbe na odluku o izručenju. Sudac Manfred Dauster je nagovijestio da bi se proces, koji bi trebao trajati do kraja travnja sljedeće godine, mogao oduljiti do jeseni 2015.