Ne čudi, stoga, da su zbog privremene obustave dijela SOR-a koji se financira iz državnog proračuna što je u petak najavio HZZ, burno reagirali i političari i poslodavci koji od takve mjere, iz različitih razloga, imaju najviše koristi - prvi pumpajući broj zaposlenih, a drugi profitirajući na jeftinim radnicima koje je država prvo plaćala 1.600 kuna, a sada 2.400 kuna mjesečno.

Do privremene obustave dijela mjera aktivne politike zapošljavanja (APZ-a) - uz SOR, to uključuje potpore za (samo)zapošljavanje i usavršavanja te javne radove - i preusmjeravanja sužene kategorije korisnika na financiranje iz EU-sredstava došlo je zbog potrebe redefiniranja mjera u cilju efikasnijeg korištenja sredstava, kako je to naknadno objasnio HZZ, uvjeravajući da nije stvar u manjku novca jer 'udio sredstava iz proračuna se, istina, smanjio, ali udio iz europskih fondova se znatno povećao'. U prvoj verziji, navedeno je da je Upravno vijeće HZZ-a takvu odluku donijelo 's obzirom na raspoloživi iznos sredstava u državnom proračunu'.

Drugo priopćenje HZZ-a isprovocirao je bivši ministar rada Mirando Mrsić, ustvrdivši da je tom odlukom HDZ poručio da ga nije briga za zapošljavanje mladih ljudi i njihov ostanak u Hrvatskoj. Podsjetio je da je SDP još u vrijeme donošenja proračuna upozoravao da 280 milijuna kuna za tu svrhu neće biti dovoljno te da je u 2015. bilo osigurano 560 milijuna kuna u državnom proračunu.

Milićević Pezelj: Ovo je neprihvatljivo - školujemo besplatnu radnu snagu

Ana Milićević Pezelj, članica Upravnog vijeća HZZ-a ispred sindikalnih središnjica, objašnjava za tportal da ni Mrsić ni HZZ nisu sasvim u pravu.

'Potrebno je redefinirati određene mjere što je pokazala i vanjska evaluacija, ali je loše što se to radi zbog nedostatka sredstava u proračunu. Uostalom, ni evaluacija ne kaže da nešto treba preko noći suspendirati ili prekinuti, a ova privremena obustava ići će najmanje do kraja godine. Problem je u tome što količina korištenih mjera nema dobru pokrivenost osiguranim sredstvima', ističe Milićević Pezelj, dodajući da se svake godine, zbog toga što se sva sredstva potroše ranije, novi zahtjevi prebacuju u iduću godinu. Tako je bilo i ove godine, ali Mrsić to ne spominje. S druge strane, SSSH je u više navrata upozoravao novu vlast da ne treba obećavati 1.000 eura po novorođenčetu, a istovremeno smanjivati sredstva za aktivnu politiku zapošljavanja.

Formalno, SOR je uveden s ciljem da onima bez radnog iskustva u struci omogući stjecanje praktičnih znanja i vještina za obavljanje poslova za koje su se obrazovali, a samim time i formalno radno iskustvo. Još od 2012. godine, od kada se SOR-ovci mogu zapošljavati i u privatnom sektoru, SSSH se bori da se ojača institut prakse i mentorstva za vrijeme školovanja. 

'Nama je neprihvatljiva ova situacija u kojoj se mladi školuju i zarade diplomu, da bi onda nekome bili besplatna radna snaga', ističe Milićević Pezelj, članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO-a), savjetodavnog tijela Europske unije.  

Problem seže u 2010. godinu kada je u Zakon o radu, uz pripravništvo, uvršteno i volontiranje putem SOR-a jer se pokazalo da nema dovoljno pripravničkih mjesta za ona zanimanja u javnom sektoru za koja je radno iskustvo ili stručni ispit uvjet za zapošljavanje. Razlika između SOR-a i pripravništva je to što je pripravništvo radni odnos koji podrazumijeva ugovor o radu s poslodavcem i obično 70-ak posto od plaće pripadajućeg radnog mjesta.

'Međutim, osposobljavanje su prebacili na račun države i na Zakon o poticanju zapošljavanja iz 2012. koji je i privatnom sektoru omogućio da uzima SOR-ovce. To je zamišljeno kao odgovor na stalnu primjedbu poslodavaca da mladi nemaju radno iskustvo', objašnjava Milićević Pezelj koja u SSSH-u radi kao izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike.

'U javnom sektoru, gdje niz godina postoji zabrana zapošljavanja, doista je bilo zloupotreba. Uzimali su SOR-ovce, kao po traci, a stvarna stopa zaposlenosti i ondje opada. Kada je u pitanju privatni sektor, pogledajte samo izjavu Damira Kuštraka da su poslodavci često koristili SOR kao način besplatne provjere radnika. Dakle, probni rad. On to ističe kao pozitivu', upozorava Milićević Pezelj.

Potpuni nonsens: Najviše novca odlazi na najzapošljivije

Prema izračunu sindikata na bazi podataka iz 2013. godine, neku od mjera aktivnog zapošljavanja koristilo je 37,1 posto visokoobrazovanih, potom 9,7 posto SSS-ovaca i samo 6,5 posto nekvalificiranih radnika. 'Potpuni je nonsens to što se ovom mjerom najviše sredstava troši na najzapošljiviju kategoriju nezaposlenih', ističe Milićević Pezelj, dodajući da se najviše sredstava mora utrošiti na one koji su najslabije zapošljivi, a to su osobe s niskom razinom obrazovanja i njima se mora osigurati veći pristup mjerama.

Sindikalci su, kaže, davno upozoravali Mrsića da kada poremeti tržište rada, onda mora biti svjestan i mogućih posljedica. 'Evaluacija je pokazala da dolazi do poremećaja prilikom zapošljavanja jer će poslodavac, naravno, uvijek zaposliti primarno onoga tko mu je jeftiniji, ali tu su i druge neželjene posljedice. Mrsić kaže da je ovo jedini način da zadržimo mlade, ali iz Hrvatske sve više iseljavaju sve dobne skupine, a prvi razlog iseljavanja upravo je potplaćenost, dakle niske plaće. Drugi razlog su uvjeti rada, a nezaposlenost je na trećem mjestu.

Pretjerana upotreba SOR-a dovela je do toga da on sada apsorbira više od polovine svih uključenih u mjere APZ-a, zamjenjuje redovna radna mjesta i zapošljavanje, a njegova dugotrajna primjena s vremenom ruši cijenu rada dok, istovremeno, zbog visine naknade stvara nejednake uvjete pristupa tržištu rada jer je oni slabijeg imovnog stanja ne mogu prihvatiti. Na to su sindikati upozoravali 2012. godine, a to je, uz pozitivne rezultate stjecanja iskustva, sada potvrdila i vanjska evaluacija', zaključila je Milićević Pezelj.