"Na godišnjoj razini imamo negdje oko 600 pritužbi vezano za diskriminaciju, a ono što primjećujemo jest da je sveprisutna rodna diskriminacija, u više od 85 posto slučajeva riječ je o diskriminaciji žena", istaknula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić na konferenciji koju su u povodu 20. godišnjice stupanja na snagu prvog Zakona, organizirali njen ured i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Posebno su izazovna područja rada, zapošljavanja, socijalne skrbi i socijalne sigurnosti. Izazovi koji su pred nama odnose se, ističe pravobraniteljica, na neke standarde koji su nametnuti i na razini EU i međunarodne zajednice, a to je smanjivanje rodnog jaza u plaćama i mirovinama, kako uskladiti obiteljski i poslovni život.

Pitanje rodno uvjetovanog nasilja je javno-društveni problem, gdje se radi na sprječavanju porasta femicida od strane bliskih muških osoba.

Pitanje reproduktivnih prava je otvoreno pitanje koje je potrebno riješiti i Vlada RH je pred izradom jednog modernog zakona, dodala je.

"Rekla bih da su brojna pitanja, područja i društvene skupine pred iznalaženjem boljih rješenja za uključivije društvo i za oživotvorenje Zakona o ravnopravnosti spolova", kazala je Ljubičić, ocijenivši da je puno toga napravljeno posljednjih 20 godina.

Smatra kako je važna promjena društvene svijesti kao i edukacija na svim razinama, posebno stručnih osoba kada se bave žrtvama diskriminacije, počiniteljima, onima koji diskriminiraju i provode diskriminatornu praksu.

S obzirom da postoji velika fluktuacija ljudi kroz sustav državne uprave zato je važno provođenje sustavne edukacije, planirane, s obuhvatom stručnih osoba koje dolaze i rade sa slučajevima u rješavanju zaštite ljudskih prava i načela ravnopravnosti i spolova.

Dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivan Koprić smatra da je u Zakonu o ravnopravnosti spolova važno unaprijediti mehanizme nadzora.

"Nadzor uvijek bude problematičan s obzirom da ima veliki broj različitih javnih institucija u prvom redu koje su one koje bi se trebale brinuti za oživotvorenje ovoga standarda i koncepta, a nadzorna tijela uvijek imaju premali kapacitet i možda ponekad nedovoljno razvijene instrumente nadzora", rekao je.

U provedbi, pak, uvijek ima raznoraznih problema koji na neki način sprečavaju da se i ono što je ustavno načelo i što je regulirano zakonom ravnopravnosti spolova ostvari. Kapacitet pravobraniteljice, odnosno njezinog ureda je uvijek nedovoljan za sve ono što bi trebalo u ovom području napraviti, ocijenio je.

Na konferenciji je predstavljena i knjiga "Rodna ravnopravnost: pravo i politike" u izdanju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sadrži 11 poglavlja, radova koje su napisali stručnjaci iz Hrvatske, ali i iz nekih drugih zemlja, regije, a namijenjena je svima onima koji se bave ovom temom, rekao je Koprić.