Gosti Otvorenog HRT-a bili su pučka pravobraniteljica Lora Vidović, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, Ivo Lučić iz Hrvatskog instituta za povijest, Arsen Bauk, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a, akademik Zvonko Kusić i Anto Đapić, predsjednik stranke DESNO, a razgovaralo se o povijesnom revizionizmu u Hrvatskoj
Na pitanje čime argumentira optužbe da državne institucije zatvaraju oči i šute pred pojavom revizionizma, pučka pravobraniteljica rekla: vrlo konkretnim primjerima. 'Koncert Marka Perkovića Thompsona gdje je bilo izvikivano 'Za dom spremni' nije uspio doći do kraja svog pravnog puta jer je nakon oslobađajuće prvostupanjske odluke policija propustila uložiti žalbu zbog čega o toj odluci nije mogao odlučivati Visoki prekršajnim sud, a znamo za ujednačenu praksu i Visokog prekršajnog i Ustavnog suda koja vrlo jasno i nedvosmisleno govori o karakteru NDH i simbolima koji su iz NDH proizišli u nekoliko odluka koje su vrlo konzistentne, prenosi HRT.
Odluku da ne uloži optužni prijedlog godinu dana kasnije u vrlo sličnoj ili istoj situaciji policija je argumentirala upravo tom oslobađajućom prvostupanjskom pravomoćnom presudom koja je postala pravomoćna zbog propusta policije da se na nju žali. Činjenica je da ZDS i kukaste križeve vidimo u javnom prostoru posvuda: fasadama, stadionima, majicama... to zaista smeta pripadnike naroda koji su bili žrtve ustaškog režima u II. svjetskom ratu.
Takvi primjeri ne nailaze na reakcije državnih tijela, nema službene reakcije najviših nositelja državne vlasti koja bi trebala biti u skladu s onim što stoji u Ustavu, rekla je Vidović. 'Mislim da stvaranje ovakve slike, da nas na svakom kutku čeka netko sa majicom na kojoj je kukasti križ ili crnokošuljaš, nije objektivno i to nije slika Hrvatske. U presude sudova neću ulaziti jer je svaki sud to obrazložio. U konkretnom kontekstu treba pogledati da li je bilo poziva na mržnju, ovakvih ili onakvih motiva i namjera. Oni koji trebaju podnijet žalbu su to ocijenili pa su je podnijeli ili nisu. Neću negirati različitu praksu naših sudova i s te strane mogu je opravdati jedino da je svaki predmet priča za sebe. Sukladno dobrim preporukama Vijeća za suočavanje s prošlošću, jedna od preporuka je da mi imamo institucionalni okvir - normu koja nam omogućava pokretanje procesuiranja i donošenje odluka u takvim situacijama, no treba razmisliti da li to treba biti malo preciznije upravo radi ovoga. Ministarstvo pravosuđa na tim stvarima radimo, imamo široki članak u Kaznenom zakonu - 325 - koji ćemo u suradnji sa stručnjacima preispitati, da vidimo je li tu moguće napraviti iskorake. Po meni, mislim da je ovo pretjerivanje i da to nije realno', rekao je ministar Bošnjaković.
'Ja ne vidim revizionizam u Hrvatskoj. Vijeće je napravilo jako dobar posao i dokument oko kojeg postoji opća suglasnost svih 17 članova vijeća. U tom su materijalu ove stvari jasno objašnjene i da se toga barem približno držimo ne bi imali problema koje danas imamo u tumačenju i u pogledu prema tim nekim simbolima - kukastim križevima, slova U, ali to nije nekakav društveni, nego, čini mi se, komunalni problem.U dokumentu Vijeća ima važna rečenica: 'Vrijednosti antifašizma kao osnovi demokratskog pokreta treba očuvati kako od neofašističkih i parafašističkih agitatora tako i od onih neokomunističkih i projugoslavenskih agitatora koji su ih zlorabili i te zlouporabe opravdavaju povijesnom nuždom, a koji zajedno čine svojevrstan neprijateljski savez u kojem jedna strana pothranjuje onu drugu, a obje nastoje okovati hrvatsku političku stvarnost zadržavajući je u vrtlogu Drugoga svjetskoga rata'. Donijeli smo preporuku da se upozorava čelne ljude u politici i predsjednike važnih stranaka da se klone te vrste političkog obračuna i te vrste prozivanja. Naravno to vrijedi i za institucije kao što je pravobraniteljica, osim ako doista postoji neka velika opasnost. Za simbole smo preporučili da se samo iznimno dopusti njihova upotreba u komemorativne svrhe - na grobljima, mjestima stradanja itd. Što se tiče ne činjenja institucija, hrvatska država je propustila reagirati možda '91., a što bi bilo da je reagirala, možda bi dovela u pitanje obranu, možda je tada bilo važno da se svatko bori protiv tadašnjeg fašizma velikosrpske agresije', rekao je Lučić.
'U interpelaciji iz travnja 2017. tražili smo 3 stvari: jedna je da se Sabor jasno odredi o pozdravu, druga da se ukloni ploča iz Jasenovca, a treći da Vlada napravi nadzor nad statutima udruga koje imaju u statutima taj pozdrav i da sukladno odluci Ustavnog suda iz 2016. stavi van snage', rekao je Bauk.
Na konstataciju da je pozdrav u grbu HOS-a legalizirala SDP-ova Vlada, Bauk je rekao da je pozdrav je u statut HOS-a prvi put ušao 2002. i prva presuda prekršajnog suda da je taj pozdrav kažnjiv bila je 2016. i 2017. 'Interpelacijom smo htjeli da se ta stvar raspravi u Saboru. Iz izlaganja dobrog dijela zastupnika jasno je da još uvijek imamo problem u shvaćanju karaktera NDH i karaktera antifašističke borbe u Hrvatskoj.'
'Godine 1998. prvi put je registrirana udruga HOS-a s grbom i ratnim pozdravom HOS-a, a 2001. sam razgovarao s premijerom Račanom koji mi je rekao da njemu to nije ništa sporno i tako je to išlo posljednjih godina i ploče u Jasenovcu. Mjesec dana nitko nije reagirao dok nije došla uputa iz Beograda da se treba reagirati. Od tada imamo divljački napad na postrojbe HOS-a želeći uvaliti tu časnu hrvatsku postrojbu u vrtlog rasprava o Drugom svjetskom ratu što mi s indignacijom to odbijamo. Za ovo što je govorila gospođa Vidović u svakoj uređenoj državi ne bi mogla obnašati dužnost koju obnaša. Ona sebi daje za pravo da daje arbitražne političke odluke o tome što je a što nije. U suvremenoj slobodnoj hrvatskoj državi koja je temeljena na domovinskom ratu svaki napad na postrojbe HOS-a nije za gospođu Vidović očito ništa sporno, ali je sporno 100 hosovaca koji su prošli u Koloni sjećanja u Vukovaru, rekao je Đapić.
Jesu li kukasti križevi i ustaško U komunalni problem mislim da su o tome pozvani govoriti pripadnici romske, židovske i srpske zajednice. Ne bih baš olako rekla da je to samo komunalni problem, reagirala je Vidović. 'Od objave moje analize iznenadio me broj pozitivnih reakcija, a primila sam i vrlo ozbiljne prijetnje koje sam prijavila policiji, ali na to sam bila spremna. Ali nisam bila spremna na tezu da je Domovinski rat nastavak ustaške borbe u NDH. O tome govore mrzilačke poruke koje primam. Imam izuzetno poštovanje prema svakom hrvatskom branitelju, bio on u HOS-u ili ne. Danas znamo da su maloljetne osobe u vrijeme Domovinskog rata mogle biti jedino pripadnici HOS-a i da danas imaju najviše problema s priznavanjem statusa jer hrvatska država ne smije priznati da su se borile maloljetne osobe. Sporna je jedino simbolika i ornamenti NDH koji se koriste u javnom prostoru. Kao da je cijeli Domovinski rat bio označen ustaškim pozdravom 'Za dom spremni', ali to nije tako', rekla je.
Akademik Kusić odao je priznanje premijeru Plenkoviću za osnivanje Vijeća za suočavanje s prošlošću. 'To je bio veliki iskorak. Vijeće je bilo svjetonazorski pluralističko i trebalo je smiriti sve ove strasti koje smo čuli. Trebalo je odmaknuti se od emocija. Vijeće je po prvi put uspjelo objektivizirati, koliko je to uopće moguće, događanja iz naše prošlosti. Postoji asimetrija zločina - fašistički su osuđeni dok su komunistički slabije poznati i često prikriveni. Tako je postojala stalna tenzija koja se u društvu obnavljala i Vijeće trebalo napraviti da se to zaustavi i ne prenosi u sljedeće generacije. Određene grupe građana nikad neće prihvatiti kompromisna rješenja koje nudi Vijeće. Ono nije uspjelo stvoriti idealni dokument, ali je on najrealniji i društveno prihvatljiv za najveći broj građana. Problem je ako hoćete nešto racionalno riješiti, a u podlozi imate emocije. Vijeće je nastojalo objektivno analizirati događanja u našoj prošlosti.'
'Ustavni sud u svojoj odluci o nedopustivosti korištenja ustaškog znakovlja za imena ulica i trgova jasno rekao da Ustav RH nije vrijednosno neutralan nego da demokracija utemeljena na ljudskim pravima i vladavini prava je jedini politički model koji priznaje i o tome treba voditi računa', rekla je pučka pravobraniteljica.
'Ovo je pitanje važno, imamo preporuke i na njima treba raditi, a imamo i budućnost na kojoj trebamo raditi. Trebamo raditi na mjerama da nam ljudi ne idu van, da povećamo zaposlenost i BDP. Time ne želim umanjiti važnost ovoga pitanja, jasno je da trebamo o njemu razgovarati i da to polako trebamo prepuštati povjesničarima, a mi se trebamo baviti budućnošću', rekao je ministar Bošnjaković. 'Trebamo se vratiti na jedinstvo hrvatskog naroda u Domovinskom ratu i da to bude poruka za budućnost. Ove stvari se neće riješiti nikakvim dekretom one će se riješiti promjenama u društvu, nizom manjih koraka i ovaj dokument i poruka ove vlade je jasna u kojem smjeru treba ići', rekao je Kusić. 'Ovo nije tema o povijesti. Ovo je tema o našoj sadašnjosti, vrlo ozbiljno razgovarati i vrlo ozbiljno shvatiti upozorenja i nacionalni h manjina i pučke pravobraniteljice", rekao je Bauk. "Ustav nije neutralan i sve fašističke i sve komunističke simbole treba ostaviti na spomenicima i grobljima, tamo gdje im je i mjesto jer su oni dio prošlosti, a ne hrvatske budućnosti', rekao je Lučić.