Popis proizvoda s ograničenim cijenama proširuje se s osam na 30. Kompletna košarica proizvoda sada će biti jeftinija za 23,5 eura u usporedbi s krajem prošle godine.

U emisiji HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića gostovali su ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, bivši SDP-ov ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, izv. prof. dr. sc. Ivan Miloloža i glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber.

Piletić: Mjere rezultat kontinuiranog socijalnog dijaloga

Ministar Marin Piletić govorio je o pregovorima koji su doveli do snižavanja cijena u trgovačkim lancima.

- Određene mjere Vlade još uvijek traju i ovaj je paket nastao iz razloga zato što su neke mjere iz prijašnje paketa isticale. Rezultat svega toga je bio kontinuirani socijalni dijalog s našim partnerima. S obzirom na to što smo i dosad radili, radili smo i u razgovorima s predstavnicima HUP-a, sindikatima. Svi koji su bili akteri i pomogli Vladi da kreira ove mjere nije bilo nikakvih razlika i razmimoilaženja u mišljenju. U dva dana smo predstavili svim akterima ono što Vlada smjera i mislim da nije bilo nikakvih problema kod samog donošenja paketa koji je svojevrsni kontinuitet Vlade da u ovim izazovnim vremenima odgovori na poteškoće kako građana tako i gospodarstva, istaknuo je Piletić.

Grčić: Dodaci dobri i poželjni, ali trebaju trajnija rješenja

Branko Grčić (SDP) rekao je kako je struktura paketa mjera slična paketima koji su se već dogodili.

- I mi smo proteklih tjedna ponavljali i zalagali se da se neke mjere svakako produže, prije svega u energetskom sektoru. Bojimo se da u ovim okolnostima gdje inflacija pokazuje jako veliku žilavost u Hrvatskoj da bi potpuno otpuštanje cijena energije i za poduzetništvo i za građanstvo možda proizvelo dodatne efekte poticanja inflacije do kraja godine i bilo nam je stalo da se te mjere produže. Posebno smo se zalagali za mjere koje su usmjerene za socijalno najpotrebitije, posebno umirovljenike i one ljude koji ovise o socijalnim potporama o kojima je ovdje i bilo riječi. Ono što nas brine je ta jednokratnost mjera, to su mjere koje su povremene i privremene, a imamo probleme koje bi trebalo trajno rješavati, istaknuo je Grčić. Smatra da bi trebalo naći trajnija rješenja da se mirovine konačno podignu, da počinju pristizati plaće te da se smanji jaz između mirovina i plaća s određenim trajnim mjerama. - Dodaci jesu dobri i poželjni no oni nažalost ne rješavaju takve probleme, dodao je.

Reakcija Piletića: Mjere nisu rezultat zalaganja oporbe nego kontinuitet ove Vlade

Na izlaganje Grčića odmah je reagirao ministar Piletić i podsjetio da su u 2023. rasle mirovine i korisnicima obiteljske mirovine, najniže mirovine i mirovine ostvarene po posebnim propisima. Dodao je i kako je većinu zakonskih paketa podržao i Grčić.

- To je kontinuirani napor Vlade da od prvog dana svog mandata poveća adekvatnost hrvatskih mirovina. U ovom mandatu mirovine su povećane 53%, istaknuo je Piletić. Rekao je da su mjere jednokratne, da je ovo 5. paket m jera, a a da su umirovljenici dobili šesti paket. - Dodaci nisu sustavni dio politike prema umirovljenicima nego odraz potrebe u ovim izazovnim vremenima. To je odgovor što nakon 10 mjeseci uzastopnog pada inflacije sada u kolovozu vidimo tendenciju prema gor pa da građane obuhvatimo još jednom mjerom. Nije to rezultat zalaganja oporbe nego kontinuitet ove Vlade, naglasio je Piletić.

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber rekla je kako je neupitno da predstavljene mjere imaju stabilizacijski efekt, osobito na sektor kućanstava.

- Isto tako, sektor malog i srednjeg poduzetništva i dalje će koristiti nižu cijenu energenata, osobito struje od one tržišne. Što se tiče velikih poduzetnika, tu već mjesecima veliki poduzetnici plaćaju tržišnu cijenu i tu ne možemo govoriti o subvencijama, obzirom na to da je limit cijena za velike poduzetnike bio u rasponu od 180 do 230 EUR po MWh, a tržišna cijena je bila bitno ispod. Međutim, dobili smo uvjeravanje od Vlade da u slučaju bilo kakvih šokova da će se promptno reagirati, istaknula je. Navela je kako su se trenutne cijene energenata poprilično stabilizirale, no dodala je da su dvogodišnji ugovori koje veliki poduzetnici potpisuju otprilike četiri puta veći u odnosu na cijene ispred kriznog razdoblja te da u tom smislu treba dalje pomno pratiti i reagirati u slučaju bilo kakvih poremećaja.

- U tom smislu HUP predlaže, s obzirom i na neizvjesnu jesen i na znakove recesije kod naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera i tu osobito apostrofiram Njemačku, da se povede konstruktivna rasprava u smislu smanjenja razlike između cijene struje koju plaćaju kućanstva u odnosu na poduzetništvo jer u većini europskih zemalja gospodarstvo plaća nižu cijenu struje u odnosu na kućanstvo. Rekla je da je dobro da su se zaštitili ljudi koji imaju niska primanja, umirovljenici i cijeli sektor kućanstva.

- Međutim, isto tako je važno napomenuti da takvi transferi stanovništvu djeluju praktički inflatorno tako da bi oni trebali pratiti i paralelno i povećanje konkurentnosti u sektoru gospodarstva, osobito tu apostrofiram porezno rasterećenje, osobito u dijelu poreza na dohodak, dakle dalje smanjenje parafiskalnih nameta i općenito povećanje konkurentnosti našeg gospodarstva u odnosu na usporediva gospodarstva na jedinstvenom tržištu EU-a. Bitno je cijelo vrijeme pratiti da paketi koje donose europska gospodarstva ne budu izdašniji, odnosno da ne povećaju konkurentnost europskih gospodarstva u odnosu na naše, naglasila je.

Miloloža: Mjere su realnom sektoru omogućile novi zamah

Profesor Ivan Miloloža, koji je cijeli život proveo u realnom sektoru, smatra da svaki sektor, ne samo realan, može biti vrlo neobjektivan ako ne kaže da je ovaj paket mjera kao i četiri prethodna nisu bila adekvatna pomoć gospodarstvu i da nisu donijela vrlo pozitivan efekt.

- Ne znam što bi se dogodilo da se nisu poduzele mjere recimo od 2021. godine kada su se dogodili strahoviti skokovi energenata, ne u postocima nego 3 do 5 puta. Ovo ne govorim o cilju niti jedne Vlade niti aspekta, ali je neosporno da je ovo spriječilo veću eroziju realnog sektora, da se usmjerimo u realni sektor, ipak je proizvodni sektor, on je onaj koji je stvaralački sektor, onaj koji će jedini izvući. Ne kažem da svi drugi sektori nisu nešto što pridonosi, rekao je. - Ali ovo što je napravljeno, napravljeno je na adekvatan način, kvalitetan, Ne znam sada s proračunskog aspekta kako će to odraziti na druge stvari, ali moramo biti objektivni. Kako će Vlada poduzeti uz ovakve mjere, možda neke druge kontrole, one infrastrukturnih radova koje je morala napraviti, a realnom sektoru je svakako omogućila novi zamah. Bile one jednokratne ili višekratne, no traju dvije godine i dobro je, istaknuo je Miloloža.