O tim su pitanjima u HRT-ovoj emisiji Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić razgovarali Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu (HDZ), Romana Jerković, zastupnica u Europskom parlamentu (SDP); prof. dr. sc. Marinko Ogorec, Veleučilište Velika Gorica i prof. dr. sc. Luka Brkić, Sveučilište Libertas.

Zastupnik u EP-u Karlo Ressler istaknuo je kako je odluka o ulasku Hrvatske u Schengen podržana velikom većinom. 'Radi se najvažnijoj odluci u našem mandatu zastupnika, o odluci koja kada se bude u potpunosti provela i kada uđemo u šengensko područje, jednako kao i uvođenje eura, znači jedan potpuni hrvatski povratak u Europu. U vrijeme nestabilnosti jasno je da takva dodatna sigurnost puno znači. Zato je ovaj dan povijesni u Bruxellesu bez obzira na to što još uvijek predstoji finalna odluka na razini Vijeća EU-a', rekao je Ressler. Naveo je kako je krajnja ljevica bila protiv pozitivnog mišljenja, no kaže i da su to marginalne pozicije u EP-u. 'EP je prepoznao činjenicu da je Hrvatska u stanju štititi granicu EU-a. To je ono što je bitno', rekao je Ressler.

O izjavi slovenskog europarlamentarca koji je potegnuo pitanje postupanja Hrvatske prema migrantima, Ressler je rekao kako je Hrvatska već odgovorila na takve izazove. 'Odgovorili smo na izazov vrlo često usmjeravanih ilegalnih migracija, nezakonitih pokušaja prelazaka mimo službenih graničnih prijelaza pod okriljem noći. To je glavna težina posla preko 6500 hrvatskih graničnih policajaca', rekao je Ressler. Dodao je i kako je Hrvatska prva država članica EU-a koja je osnovala neovisni mehanizam nadzora situacije s ljudskim pravima na granici. 'Za to smo čuli pohvale u EP-u. To dokazuje da želimo biti potpuno transparentni', dodao je.

Zastupnica u EP-u Romana Jerković ne očekuje u Vijeću EU nikakve prijepore o finalnoj odluci. 'Vijeće koje donosi konačnu odluku je isto ono tijelo koje je prije godinu dana dalo zeleno svjetlo Hrvatskoj, ono koje je od EP-a tražilo mišljenje i glasanje. Ne očekujem da će se dogoditi nešto nepredviđeno. Pretpostavljam da će na sastanku ministara unutarnjih poslova biti više riječi o Bugarskoj i Rumunjskoj koje su dobile zeleno svjetlo od Europske komisije, ali ne i od Vijeća EU-a', rekla je Jerković.

Referirala se i o tome što će učiniti Slovenija. 'Mislim da i Sloveniji odgovara da brigu o vanjskim granicama preuzme Hrvatska. Instrument koji Slovenija ima je da zadrži kontrolu na svojim graničnim prijelazima, ali je pitanje što će se dogoditi. Što god da bude, to neće biti presedan. I druge države su posezale za time - to je Austrija napravila Sloveniji, to je Njemačka napravila Austriji, to je Francuska napravila Italiji još 2011. kada su Talijani pustili 25.000 migranata iz Tunisa. Za takvu odluku mora postojati snažan razlog za eventualnu odluku Slovenije, i to je samo privremena mjera', istaknula je Jerković.

Luka Brkić je govorio o tome što će biti s gospodarstvom ulaskom u Schengen. 'Definitivno je šengenski prostor zamišljen kao jedinstveno tržište. To je nešto što dodatno potiče kretanje faktorne proizvodnje. Puno će se lakše poslovati nego dosad. Ulazak je dobar, u EU jednostavno prolazi izgradnja jedinstvenog europskog tržišta. Krucijalni i najveći problem u EU je izgradnja europske socijalne države. Dubina integracije je nešto što izaziva prijepore. EU i dalje ima višebrzinske komponente - jedni su u Schengenu, drugi nisu, jedni su u eurozoni, drugi nisu. Ne smije se zaboraviti da su konstitutivni elementi EU-a nacionalne države. Nacionalni interes vrlo često nadvlada nad nečim što bi se moglo europski ili nadnacionalni interes', istaknuo je.

'Tu su i vječni prijepori u okviru europskog establishmenta, odnos dubine i širine integracije. Ide li EU prema totalnoj integraciji, odnosno političkoj uniji ili će se vraćati korak-dva unatrag. EU je u proširenjima od 2004., svaki puta, gledano po srednjim vrijednosti, a postajala sve siromašnija. To su bremenite stvari koje opterećuju EU, ali to nije od jučer. Hrvatska se odlučila da bude u krugu zemalja koje podržavaju dublju integraciju te se u skladu s time odlučila da uđe u eurozonu i Schengen', ustvrdio je Brkić.

Marinko Ogorec je govorio o sigurnosti s obzirom na to da više neće biti kontrole na granici s Mađarskom i Slovenijom. 'Apsolutna sigurnost ne postoji. Mi ćemo biti toliko sigurni koliko ćemo se sami pobrinuti za sigurnost. Kad govorimo o sigurnosti, to se ne podrazumijeva. Mnogi ljudi misle da se sigurnost podrazumijeva, no to nije točno. To je itekako osjetljiv prostor, itekako osjetljiva struktura i sustav i jako se puno mora ulagati. I dalje se mora ulagati u stav nacionalne sigurnosti', istaknuo je.

Govoreći o prednostima i manama Schengena, rekao je kako je prednost što je daleko olakšan tranzit robe, kapitala i ljudi. 'Uz taj tranzit ima i puno izazova jer ako je olakšan tranzit ljudi, olakšan je i tranzit kriminalaca', dodao je.