'Pitanje demografske slike Hrvatskoj je u fokusu interesa javnosti već poprilično dugo, a posebno u zadnje vrijeme, jer znamo da se u Hrvatskoj svakog dana rađa sto djece, a umire 150 ljudi.

To znači da nam dijelovi zemlje ostaju bez ljudi', rekao je Plenković.

Dodao je da je sloboda kretanja radnika, kao jedna od četiri temeljne slobode, dovela do trenda koji su prošle druge zemlje Europe, a to je da popriličan broj ljudi koristi tu slobodu kretanja i traži svoju šansu u drugim članicama Europske unije.

'Ljudi žele brže ostvariti svoje ciljeve, a nerijetko nisu vezani za jedan posao i jednu vrstu posla. Zbog toga se događa ovaj trend. Nadamo se da će ovo biti dvosmjeran proces. Veliki dio naših demografskih mjera, osim socijalnih, digitalizacija je države. Želimo da naše mjere budu usmjerene na jednakost prilika tržišta rada.

Treba pridodati veću pažnju radu nedjeljom, kao i poštenim plaćama za rad nedjeljom i blagdanom', naveo je Plenković, dodavši da žele raditi i na boljoj zaštiti trudnica, što bi moglo potaknuti i druge mlade žene na rađanje.

Istaknuo je da je demografska revitalizacija najkompleksniji zadatak s kojim se Vlada suočava i da želi potaknuti sve sudionike vlasti da se zajednički mobiliziraju za smanjivanje regionalnih razlika koje utječu na kvalitetu života obitelji diljem Hrvatske.

Pohvalio se da su povećali potpore za rođenje djeteta s 2300 na 4000 kuna, ali i iznio listu želja, tj. mjera kojima bi se promijenio negativan trend.

'Želimo olakšati usklađivanje roditeljstva i poslovnog života. Među ostalim, čuvanje trudnoće uz punu naknadu, zaštitu prava ravnopravnog napredovanja i nakon povratka s porodiljnog dopusta, a razmatramo i uvođenje mogućnosti kliznog radnog vremena i rada na daljinu u svim državnim i javnim poduzećima gdje su okolnosti pogodne za to', naveo je premijer.

Predsjednica je pak istaknula kako sama činjenica da je Vlada uspostavila Vijeće za demografsku revitalizaciju govori da o tom problemu jednako misle. Navela je da je posebno zabrinjavaju brojke koje demografi predviđaju u budućnosti, a prema kojima će Hrvatska do 2050. godine izgubiti grad veličine Zagreba.

Navela je da je mobilnost izvrsna za pojedince, ali i da treba osigurati mogućnost da se ljudi koji su otišli van vraćaju u Hrvatsku. Iznijela je poražavajuću činjenicu, a to je da se ne zna koliko je ljudi otišlo jer se odjava ljudi baš i ne provodi.

'Stvarni broj je i dva i pol puta veći u odnosu na službenu statistiku i iznosi oko 250 tisuća', kazala je predsjednica.

Na sastanku sudjeluju ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, kao i ostali članovi Vijeća: potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar, ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, ministar financija Zdravko Marić, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, ministar zdravstva Milan Kujundžić, državni tajnik u Ministarstvu državne imovine Krunoslav Katičić te državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.