Dobronić je rekao da na raspravu planira pozvati suce Vrhovnog suda, predstavnike DORH-a i profesore katedri kaznenog prava sa sva četiri naša pravne fakulteta.

"Bez obzira na to što je Vrhovni sud zauzeo stav o izručenju hrvatskih državljana, a Ustavni sud se tom stavu nije usprotivio, naša sudska praksa provedbe europskog uhidbenog naloga, koja je stvarana u žurbi, ne može se smatrati nespornom. Jer, ako je DORH, koji je kompetentno kazneno tijelo, o pitanju izručenja zauzeo dijametralno suprotan stav od onoga koji je zauzeo Vrhovni sud, ako su sveučilišni profesori kaznenog prava isticali da je stajalište Vrhovnog suda pogrešno, onda ne možemo tvrditi da nemamo problem", rekao je Dobronić u telefonskom razgovoru.

"Kao prvo, treba ispitati je li hrvatski Zakon o europskom uhidbenom nalogu, čija primjena izaziva tako oprečna tumačenja, dovoljno jasan. Drugo, treba razjasniti je li taj zakon u dosadašnjoj sudskoj praksi ispravno protumačen. I treće, treba vidjeti trebamo li mijenjati praksu ili zakon ili ne treba mijenjati ništa, rekao je Dobronić.

On ističe kako, prema njegovom mišljenju, Hrvatska u provedbi europskog uhidbenog naloga ni u zakonu ni u praksi ne treba odstupati od zakona i prakse koji prevladavaju u većini članica EU, piše novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić.

"Ako Njemačka ne izručuje svoje državljane pod određenim uvjetima, onda ni mi to ne trebamo činiti. Generalno gledano, nema nikakvog razloga da mi izručujemo naše državljane više od ostalih država EU i da gradimo neku svoju originalnu praksu izručenja...Izručenje je iznimka i treba ga primjenjivati krajnje restriktivno", ističe predsjednik Vrhovnog suda.