Istraživački tim Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu (FPZG) predstavio je u četvrtak četverogodišnji znanstveno-istraživački projekt 'Jourlab', istraživački novinarski laboratorij koji će ispitivati vjerodostojnost medija kroz kulturu eksperimenta i inovacije u redakcijama
Prvi znanstveni projekt o medijima koji financira Hrvatska zaklada za znanost s 525.000 kuna predstavila je profesorica FPZG-a i nositeljica projekta Tena Perišin naglasivši kako je glavni cilj 'Jourlaba' identifikacija i razumijevanje novih novinarskih praksi te razvoj inovativnih medijskih sadržaja i njihovo testiranje na medijskim publikama.
vezane vijesti
'Cilj projekta je prikupljanje podataka o medijskom sadržaju novina, televizije i online medija u Hrvatskoj, kako bi se utvrdile karakteristike sadržaja poput pokrivenih tema, načina njihove obrade i pristranosti medija. Očekivani rezultati prve faze projekta su baza podataka kvantitativne analize oblika medijskih sadržaja i njihovim karakteristikama, te znanstveni rad', istaknula je Perišin.
Novinarski laboratorij pokreće se po uzoru na laboratorije u prirodnim znanostima, ali i slične laboratorije na vrhunskim novinarskim fakultetima u svijetu, a planirano je eksperimentiranje s digitalnim alatima i novim formama novinarskog izričaja.
'Cilj je stvoriti laboratorij gdje ćemo identificirati viruse koji kontaminiraju novinarstvo, to će biti naša prva novinarska klinika', poručila je Perišin.
Jednogodišnja analiza sadržaja vodećih medija
Članica istraživačkog tima Stela Lechpammer kaže da će se u prvoj fazi projekta provoditi jednogodišnja analiza sadržaja vodećih tiskanih medija - 24sata, Jutarnjeg lista i Večernjeg lista, i televizijskih informativnih emisija Nove TV, HRT-a i N1.
U sklopu toga planira se prikupiti oko 1500 jedinica analize na temelju koje bi se znanstveno utvrdila ''krvna slika'' hrvatskih medija. Poseban naglasak, istaknula je, bit će na analizi glavnih tema, njihove vrijednosti i načina prezentacije, fotografija i grafičkih elemenata, a naročito ''pojačivača'', ''clickbaitova'' i povezanosti medijskih tema s oglašavanjem.
Profesor Igor Kanižaj i asistentica Petra Kovačević istaknuli su kao dodatne ciljeve identifikaciju i razumijevanje novih novinarskih praksi u inozemstvu, konkretno u redakcijama europskih javnih servisa, koje su razvijene kao dio strategije vraćanja vjerodostojnosti medija i približavanja mladoj publici.
Planirana je i izrada izvještaja o najboljim praksama inovativnog novinarstva iz europskih medijskih servisa, što će se potom koristiti u sljedećoj fazi istraživanja, u razvoju inovativnih sadržaja za testiranje na fokus skupinama.
Očekivani rezultati zadnje faze istraživanja su eksperimentalni medijski materijali koji se mogu koristiti u drugim studijama, izvještaji s rezultatima fokus skupina, transkripti i izvještaji intervjua, dokumenti koji navode i opisuju najbolje prakse i priručnik za njihovu primjenu u hrvatskim redakcijama.
