'EU bilježi da su pristupni pregovori s Hrvatskom znatno napredovali i da ulaze u završnu fazu. EU pohvaljuje Hrvatsku za znatne napore koje je uložila tijekom protekle godine i za dobar napredak, posebice u ispunjavanju mjerila postavljenih u pregovorima', kaže se u dokumentu u koji je Hina imala uvid.

Zemlje članice su na sastanku Odbora stalnih predstavnika (COREPER) u četvrtak prihvatile zajednička stajališta za sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, koji će se održati u utorak u Bruxellesu. Hrvatsko izaslanstvo predvodit će ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković.

'Na temelju dosadašnjeg napretka, Hrvatska mora nastaviti reformske napore, posebice u ključnim područjima poput pravosuđa i javne uprave, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, poštovanja i zaštite manjinskih prava, uključujući povratak izbjeglica, procesuiranja ratnih zločina i nastavka gospodarskih reformi kako bi izgradila uvjerljivu provedbenu bilancu u tim područjima', navodi se u dokumentu i dodaje da će rezultat tih reformi i pravodobno ispunjavanje mjerila imati ključnu važnost 'ako Hrvatska želi postići svoj cilj dovršetka pristupnih pregovora 2010. godine.'

EU ocjenjuje da Hrvatska dobro surađuje s Haškim sudom i poziva Zagreb da što prije dovrši istragu o nestalim vojnim dokumentima, jer će se to pitanje pozorno pratiti tijekom pregovora u poglavlju o pravosuđu i temeljnim pravima.

'EU bilježi dobru suradnju Hrvatske s ICTY-em u većini zahtjeva te ponavlja da puna suradnja ostaje bitna u skladu s Pregovaračkim okvirom. EU pozdravlja stvaranje međuresorne radne skupine, ali sa žaljenjem bilježi da tužitelj ICTY-a nije mogao izvijestiti o bitnom napretku glede zahtjeva za dostavu nekih ključnih vojnih dokumenata. EU poziva Hrvatsku da poduzme potrebne korake kako bi dovršila sveobuhvatnu i vjerodostojnu istragu bez daljnjih odgoda. U tom kontekstu, EU potvrđuje da će to pitanju pozorno pratiti tijekom pregovora i da će se tome vratiti, između ostaloga, u raspravi o nacrtu zajedničkog stajališta u poglavlju 23', kaže se u dokumentu.

Poglavlje 23, Pravosuđe i temeljna prava, dugo je bilo blokirano jer skupina zemalja članica nije dopuštala dopuštala otvaranje toga poglavlja zbog primjedbi glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza da Hrvatska ne surađuje u potpunosti u vezi s dostavom topničkih dnevnika iz akcije Oluje. Sredinom veljače Nizozemska, kao zadnja zemlja koja je blokirala poglavlje, uklonila je svoje rezerve što je omogućilo da se u radnim tijelima Vijeća EU-a započne rasprava o zajedničkom stajalištu za otvaranje pregovora u tom poglavlju. Hrvatski ministar pravosuđa Ivan Šimonović prošli je tjedan izjavio da je 'realno očekivati da će to poglavlje biti otvoreno u svibnju'.

EU ističe da je USKOK postigao određene rezultate u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala te traži nastavak napora na 'aktivnom sprječavanju, otkrivanju, progonu i suđenjima za korupciju, posebice na visokoj razini'.

'Hrvatska će trebati postići uvjerljive rezultate u presudama protiv korupcije i organiziranog kriminala. Treba nastaviti s preventivnim mjerama, uključujući povećanu transparentnost javne uprave, poboljšana pravila o financiranju političkih stranaka, veću odgovornost za korupciju i poboljšano upravljanje sukobom interesa', navodi se u dokumentu.

EU naglašava potrebu za većim naporima na rješavanju pitanja 'zastrašivanja i prijetnji novinarima, posebice glede učinkovitog progona počinitelja'. U poglavlju 8, Tržišno natjecanje, koje bi se također uskoro trebalo otvoriti, EU bilježi napredak i traži nastavak napora na restruktiriranju brodogradilišta.

'Glede tržišnog natjecanja uočava se znatan napredak posebice u vezi s donošenjem Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja i raspisivanja natječaja za brodogradilišta u poteškoćama s ciljem njihova restrukturiranja kroz privatizaciju. Međutim, potrebni su daljnji napori kako bi se dovršilo restrukturiranje brodogradilišta', navodi EU.

Od Hrvatske se traži da znatno poboljša apsorpcijske kapacitete za povlačenje sredstava iz pretpristupnog fonda za ruralni razvoj (IPARD), jer bi mogla izgubiti sredstva koja su joj namijenjena. Također se traže veći napori na uspostavi Agencije za plaćanje, primjeni Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava i Sustava za identifikaciju zemljišnih čestica. 'Iako postoji određeni napredak, potrebni su daljnji napori kako bi se od dana pristupanja osigurao neometan prijelaz s nacionalnog sustava izravnog plaćanja na sustav Zajedničke poljoprivredne politike', kaže se u dokumentu.

U području regionalne suradnje Hrvatska je postigla napredak, posebice u odnosima sa Slovenijom, a EU poziva Zagreb da nastavi raditi na pronalaženju uzajamno prihvatljivih rješenja za sva otvorena pitanja sa susjedima, posebice ona koja se odnose na granice.

Što se gospodarstva tiče, EU navodi da je globalna gospodarska i financijska kriza teško pogodila hrvatsko gospodarstvo, koje je prošle godine ušlo u duboku recesiju, da je makorekonomski odgovor na krizu bio primjeren i da je na temelju 'zdravih rezervi' monetarna politika uspješno pridonijela financijskoj stabilnosti omogućavanjem devizne likvidnosti. EU također navodi da 'vladinom pristupu gospodarskoj politici ponekad nedostaje srednjoročne strateške orijentacije'.