Prpić će umro u subotu 25. listopada, nakon teške šestogodišnje bolesti. Pogreb će se održati u krugu obitelji, a međunarodni znanstveni skup, koji je ranije predviđen za 7. studenog, kao hommage Ivanu Prpiću, imat će i komemorativni dodatak.

Autor je mnogobrojnih znanstvenih radova s područja moderne političke misli i teorije države, te urednik značajnih politoloških zbornika.

Predstavljajući ga na jednoj tribini prije deset godina, njegov kolega Dragutin Lalović ocijenio je Prpića jednim od od najeminentnijih politologa u Hrvatskoj, koji je zaslužan što je Fakultet političkih znanosti utjelovljenje političke ideje.

Prpić je bio zaposlen na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu od njegova osnivanja, 1962., na kome je predavao povijest političkih ideja i uvod u politologiju, od 1982. u svojstvu redovitog profesora. Između 1990. i 1992. bio je dekan fakulteta.

Rođen je u Boštanju, u Sloveniji, 15. studenoga 1936. Diplomirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1960., a doktorirao političku znanost na Fakultetu političkih znanosti 1972. godine.

Rijetko je nastupao u medijima, no bio je oštar kritičar politike. Na javnoj tribini 2004. Prpić je, između ostalog, kazao da u hrvatskoj demokraciji nema vladavine prava jer se nositelji vlasti ne pridržavaju Ustava i zakona. No, i druge se institucije ne pridržavaju zakona, što govori o svojevrsnom fenomenu hrvatske političke kulture, kazao je Prpić.

Svi procesi u Hrvatskoj znatno kasne u odnosu na europske države, a najviše stoga jer u Hrvatskoj nismo imali državu već vladavinske sustave koji su se izmjenjivali, a civilizirajuću ulogu nije ostvario ni razvoj demokratskog društva.

Stvaranje demokratske države u Hrvatskoj je proces koji se odvija uz pomoć i angažman stranih sila. To je tzv. demokracija pod starateljstvom, što ima negativnih strana jer omogućava kompromitaciju demokracije, ali ima i pozitivnih strana, kazao je Prpić.

Hrvatska ne može preskočiti faze razvoja, a u posljednjih 15 godina nije bilo vidljivo puno promjena u svijesti ljudi, što je temelj svake promjene, kazao je Prpić prije ravno deset godina.

'Poznavao sam ga kao znanstvenika i kao čovjeka. U znanstvenom smislu, nisam sreo čovjeka koji je tako precizno, tako logično izvodio pojmove, određivao pojmove kao temelj svog znanstvenog rada. Zamišljam ga kao slavonski hrast. Tvrd je, odlučan, beskompromisan u svojim principima te izrazito pošten s nevjerojatnom podrškom ljudima kojima je vjerovao', kazao je za Večernji list njegov kolega i prijatelj prof. Ivan Šiber.