'Dan ranije igrala sam se s Rexom u dvorištu. Bio je još beba, nagrađivala sam ga keksićima jer je napredovao u učenju. Vidjela sam da susjed stoji u blizini i promatra nas. Dugo je to trajalo, naježila sam se od nelagode i ušli smo u kuću. Drugo jutro Rexa nije bilo', kaže za tportal vlasnica psa (podaci poznati redakciji).

Vlasnica tvrdi da taj čovjek u posljednja dva desetljeća maltretira susjedstvo te da ovo nije prvi put da ga prijavljuju policiji. Uvjerena je da je upravo on namamio psa izvan dvorišta i nasmrt ga premlatio. Njegove životinje, psi i mačke, godinama su nestajali preko noći, pa se nije iznenadila kad je, u višesatnoj potrazi za Rexom, tog jutra u obližnjem žbunju naišla na životinjski kostur.

'Tata i ja obišli smo cijeli kvart tražeći Rexa, mislili smo da je možda odlutao. U povratku kući vidjeli smo da se susjedova kuja čudno ponaša, pa smo krenuli prema šipražju nasuprot naših dvorišta. Čuli smo tiho cviljenje iz šipražja pred kućom, ali prije nego što smo išta uspjeli napraviti, odlučili smo pozvati policiju, ponukani prijašnjim iskustvima i prijetnjama toga susjeda. Šokirani i u strahu, sklonili smo se i pričekali ih da dođu. Za to vrijeme on je odbacio Rexa dalje, tako da ga nismo mogli naći kada je policija došla. Kad sam ga konačno našla u žbunju, nije mogao pomaknuti glavu, samo je mahnuo repićem', kazuje.

Unatoč svim intervencijama veterinara, srce četveronožnog mališe naposljetku nije izdržalo. Bio je mezimac obitelji, nepomućeni izvor radosti za sve. Vlasnica je shrvana, ali iznosi sve potresne detalje dvodnevne Rexove kalvarije u nadi da će ovaj slučaj možda spasiti neki drugi život, potičući dosljedniju provedbu zakonskih odredbi. Za ubijanje i mučenje životinja u Hrvatskoj propisan je zatvor, no počinitelji se u pravilu izvlače s uvjetnim kaznama - ako i toliko. Mnogi od njih su recidivisti, nasilni i prema ljudima, što znači da su brojne lokalne zajednice u povećanom riziku od napada.

Grozomorna svjedočanstva

Policijski službenici nadležne IV. postaje Zagreb - Maksimir potvrđuju da raspolažu saznanjima o nasilnoj smrti Rexa, ali ne mogu iznositi detalje kako zbog kriminalističke istrage, tako zbog zaštite sudionika i ostalih osoba, s obzirom na to da se radi i o povezanom kaznenom djelu prijetnje. Iz udruge Prijatelji životinja poručuju da zapanjuje okrutnost metoda zlostavljanja i ubijanja životinja u Hrvatskoj.

'Ljudi ostavljaju životinje da umru od gladi i žeđi, truju ih, daju im hranu u kojoj su čavli ili staklo, guše ih u plastičnim vrećicama, žive zakapaju, utapaju, premlaćuju sjekirom, palicom, toljagom ili letvom, stavljaju im petarde u usta ili anus, režu im repove, uši ili noge, iskopaju im oči, pale ih; lovci upucaju mnogo pasa i mačaka, kao i poremećeni pojedinci koji ih gađaju zračnim puškama… Počinitelji su u velikom broju naši susjedi, poznanici, 'obični' ljudi na koje ne bismo posumnjali, no postoje i pojedinci koji već od djetinjstva pokazuju sklonost iživljavanju na životinjama. Treba imati na umu to da se osobe koje su nasilne prema životinjama rijetko zaustavljaju na tome pa će opetovano mučiti životinje, ali opasne su i za ljude', napominje za tportal Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.

Zbog 'ubijanja ili mučenja životinja' zlotvor sa Žitnjaka trebao bi - po čl. 205. Kaznenog zakona - biti kažnjen zatvorom do godine dana. Da je taj zločin počinio iz koristoljublja, prijetila bi mu dvogodišnja zatvorska kazna. No iako se u Hrvatskoj prijavi i preko stotinu takvih slučajeva godišnje, deseci ostaju nerazriješeni. Počinitelji koji dospiju na sud izvuku se praktički nekažnjeno: primjerice, od 40 izrečenih 'zatvorskih' kazni za ubijanje ili mučenje životinja u 2020. godini njih čak 36 bilo je uvjetnih, a ishod preostalih slučajeva nije evidentan u statističkim pokazateljima.

Među rijetkim iznimkama ovogodišnji je slučaj 51-godišnjeg muškarca koji je svog psa iz čistog mira zaklao nožem. On će morati u zatvor jer je zagrebački Županijski sud prihvatio žalbu tužiteljstva i uvjetnu kaznu od sedam mjeseci zatvora s četverogodišnjim rokom kušnje, izrečenu na Općinskom sudu u Zagrebu, preinačio u bezuvjetnu.

Prva, dakle, povijesna zatvorska kazna zlostavljaču životinja u Hrvatskoj izrečena je davne 2006. na Općinskom sudu u Vrbovcu. 'Monstrum s Peščenice', kako su tada Prijatelji životinja nazvali Ostoju Babića, svoju je mladu kujicu do smrti premlatio željeznom šipkom i vilama dok joj nije pukla lubanja i dok nije gotovo cijela iskrvarila. Razlog: nije mu dobro čuvala kuću jer, umjesto da je lajala, 'veselo je prilazila prolaznicima i mahala repom'. Babić je osuđen na pet mjeseci zatvora od tada maksimalno šest propisanih. Iako su nakon ovog slučaja, koji je snažno odjeknuo u javnosti, postrožene kazne, u praksi se nije promijenilo gotovo ništa.

Sve više prijavljenih za ubijanje ili mučenje životinja

U MUP-ovoj statistici vidi se da su 2019. prijavljena 94 slučaja ubijanja ili mučenja životinja u Hrvatskoj, a riješeno ih je 56. Međutim Državni zavod za statistiku raspolaže drukčijim podacima pa tako za 2019. navodi da je za to kazneno djelo prijavljeno 140 punoljetnih osoba, od kojih je čak 75 'nepoznato'; odbačeno je 26 prijava, a istraga je obustavljena u jednom slučaju. U 2020., po MUP-u, bilo je 100 prijavljenih po čl. 205., a razriješena su svega 53 slučaja.

Doc. dr. sc. Mirjana Kondor Langer, voditeljica Centra za policijska istraživanja i profesorica s Visoke policijske škole u Zagrebu, u svom znanstvenom radu iz 2021. navodi da je vidljiv konstantan rast prijavljenih kaznenih djela ubijanja ili mučenja životinja.

Prijatelji životinja ističu da se velik broj monstruoznih slučajeva počini nad napuštenim životinjama, odbačenim štencima i mačićima, zbog čega su jako važni kastracija i odgovorno skrbništvo.

'Gotovo da ne prođe dan a da nam građani ne dojavljuju o slučajevima zanemarivanja i zlostavljanja životinja. Sigurno za mnoga takva nedjela ne saznamo pa prođu bez prijave, no procjenjujemo da je stvaran broj počinjenja kaznenog djela mučenja i ubijanja životinja barem deset puta veći od onoga što proizlazi iz prijava. Još je manji broj počinitelja koji su procesuirani i kažnjeni. Kao i uvijek, problem nastaje u provedbi zakona – suviše rijetko dolazi do izricanja zatvorske kazne. To se mora bitno promijeniti jer neizricanjem kazni ili izricanjem uvjetnih i simboličnih kazni zlostavljači i ubojice životinja ne dobivaju poruku da je njihovo ponašanje neprihvatljivo. Sankcioniranje prekršitelja zakona ključno je i da bismo stvorili društvo u kojemu nema tolerancije za nasilje bilo koje vrste. Zalažemo se i za to da se napravi registar ubojica i zlostavljača životinja kako bi se znalo tko ne smije udomiti životinju i tko je opasan za životinje u susjedstvu', ističe Klopotan Kačavenda.

Dodaje da je jako dobro to što Kazneni zakon propisuje zatvorsku kaznu za zlostavljače i ubojice životinja, no da je trenutačna duljina propisane zatvorske kazne do najviše godinu dana, odnosno dvije godine, premala.

'Veće zatvorske kazne djelovale bi preventivno pa bismo trebali slijediti europske zemlje u kojima se izriču kazne zatvora do deset godina. Treba pooštriti kazne i za zanemarivanje i napuštanje životinja. Naime napuštanje je izravno zlostavljanje životinja, jer radi se o namjernom izlaganju životinje gladi, žeđi, ranjavanju ili smrti od vozila, vrućini i hladnoći te ostalim opasnostima. Zato smo pokrenuli peticiju i tražimo da se čin svjesnog napuštanja životinje tretira kao kazneno djelo i sankcionira zatvorom.'

Iz udruge poručuju da je iznimno bitno reagirati na svako kršenje zakona. Apeliraju na građane da uvijek prijavljuju slučajeve zanemarivanja, trovanja, mučenja, zlostavljanja i ubijanja životinja.

'Ohrabrujemo sve da ne odustanu od prijave mučenja životinja kojemu su svjedočili jer slučajni prolaznik ili susjed koji primijeti da netko želi nauditi životinji ili da to već čini može joj doslovno spasiti život zvanjem policije ili podnošenjem prijave. Tako možemo utjecati na to da se smanji broj ovakvih slučajeva i da se spriječi daljnje zlostavljanje, ali i da se kažnjavanje zlostavljača i ubojica životinja provodi dosljedno i s maksimalno propisanom kaznom zatvora.'