'Gotovo četvrt stoljeća nakon nezakonitog uhićenja Pere Rajčevića i Đorđa Gunjevića 11. listopada 1991. preživjeli su dočekali priznanje patnje. Da je Merčep kao faktični zapovjednik postrojbe reagirao na njihova uhićenja, zločina nad svim kasnije privedenima, zlostavljanima i ubijenima vjerojatno ne bi ni bilo. Tih zločina vjerojatno ne bi bilo ni da je pravovremeno reagirala policija koja je obaviještena neposredno nakon njihova odvođenja i pravosuđe', upozoravaju udruge, a slično je u presudi obrazložilo i sudsko vijeće.

'Iako se optužnicom Merčepu na teret stavljalo da su njegovi podređeni na području Kutine, Pakraca i Zagreba nezakonito lišili slobode 57 osobe, od kojih su 43 ubijene, četiri se vode kao nestale. Činjeničnim opisom presude su izostavljene do danas neidentificirane (25) žrtve', također upozoravaju Documenta, Građanski odbor za ljudska prava, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek te Pravda Bjelovar. Štoviše, prema podacima istraživačkog tima Documente, žrtava Pakračke Poljane vjerojatno je i više jer niz okolnosti nestanka, baš na područjima koje gravitiraju Poljani, do danas nisu razjašnjene.

Stoga, 'radi postizanja društvene pravde i ozdravljenja društva, poštivanja prava na život, kao i poštivanja prava srodnika nestalih, pozivaju ovlaštena tijela, tijela kaznenog progona i pravosuđa na djelotvornu istragu počinitelja i svih žrtava Pakračke Poljane, identifikaciju 25 osoba ubijenih na predjelu Pakračke Poljane, rasvjetljavanja sudbine nestalih' te 'još jednom nastoje ukazati na potrebu izgradnje povjerenja među svim građanima Republike Hrvatske'.

Stoga također upućuju i 'apel svima koji imaju saznanja o počinjenim kaznenim djelima ratnog zločina, bez obzira u čije ime ona bila počinjena, kao i saznanja o sudbini ubijenih i nestalih na svim stranama, da takve informacije proslijede nadležnim državnim tijelima'.

Do danas, naime, nisu procesuirani niti zločini počinjeni u ljeto 1991. godine nad Srbima u Vukovaru, u kojima su, prema iskazima srodnika ubijenih te iz medija, koji su prenijeli dio pisma Marina Vidića Bilog, tadašnjeg Vladinog povjerenika za općinu Vukovar, upućenog najvišim državnim dužnosnicima Republike Hrvatske, također sudjelovale osobe, kojima je bio nadređen Tomislav Merčep, u to vrijeme sekretar za narodnu obranu u Vukovaru'.

'Kako bismo izgradili dobre temelje za zdravo društvo, potrebno je da kao pojedinci osvijestimo ratna stradanja i ubojstva najosjetljivije skupine žrtava, prije svega civila, te ulažemo maksimalne napore u otklanjanju i ublažavanju teških posljedica ratnih trauma', poručuju Documenta, Građanski odbor za ljudska prava, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek te Pravda Bjelovar.