Senat Sveučilišta u Zagrebu odlučio je da Vlatko Previšić ne bude više na dužnosti dekana Filozofskog fakulteta i to s 55 glasova za, pet suzdržanih i dva protiv, a vršitelj dužnosti dekana bit će dosadašnji prodekan Željko Holjevac, neslužbeno su doznali mediji. Naime, rektor Damir Boras je odluku o suspenziji obznanio novinarima, ali ni on ni ostali članovi Senata nisu je htjeli obrazložiti.

Ranije, uoči sjednice Senata, održan je prošireni kolegij rektora, a Previšić je u jednom trenutku izašao iz zgrade Rektorata te samo kratko novinarima opet poručio da nikada neće podnijeti ostavku i da će se vratiti na sjednicu Senata u podne, što je i učinio te je poslije završetka sjednice trebao dati izjavu, a rektorski kolegij odaslati priopćenje. I dok se ono čeka, Previšić je od novinara pokušao pobjeći.

Video: Davor Puklavec / PIXSELL

Previšić nakon odluke Senata bježao novinarima

Nakon što je odluka donesena Previšić je pokušao pobjeći novinarima i umjesto kroz aulu zgrade Rektorata u zgradi Pravnog fakulteta izašao podrumskim izlazom iz zgrade. Ipak, novinari su ga uočili, a on se 'dao u bijeg', ali i pritom pogriješio smjer te skrenuo na suprotnu stranu od parkirališta, na kojemu mu je bio automobil. Na kraju se morao vratiti na parkiralište, ali novinarima nije htio reći ništa osim: 'Maknite se!' i 'Pustite me!'

Poslije završetka sjednice članovi i članice Senata nisu bili voljni davati izjave, a i rektor Boras je samo novinarima potvrdio informaciju da je Senat odlučio, pri čemu nije još jasno - suspendirati ili razriješiti Previšića, a akademik Mislav Ježić je na isto pitanje samo poručio da on 'nije pravnik'.

Pred vršiteljem dužnosti dekana su sada dva zadatka: provesti izbore za Studentski zbor i omogućiti da Fakultetsko vijeće regularno funkcionira.

Video: Davor Puklavec / PIXSELL

Prodekan FFZG-a Željko Holjevac novinarima koji su čekali sjednicu i moguće izjave nakon sjednice Senata pri dolasku u Rektorat nije želio ništa komentirati, a Ivan Prskalo s Učiteljskog fakulteta kazao je da će biti onako kako kaže zakon - ako kaže da treba u mirovinu, onda će u mirovinu.

Za potvrdu razrješenja potrebne su dvije trećine glasova Senata - članova i članica prema službenom popisu ima 70, a danas ih je sjednici bilo 62 i o Previšićevoj suspenziji su glasali nakon što je on završio svoje izlaganje.

Previšić i ranije najavio da ne kani dati ostavku

Nakon što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odlučilo da dekan Filozofskog fakulteta Vlatko Previšić po sili zakona mora u mirovinu očekivalo se odluku rektora Damira Borasa, no on je sazvao Senat koji bi trebao potvrditi odluku Ministarstva da Previšić ide u mirovinu.

No Previšić je sinoć obznanio da on ne kani podnijeti zahtjev za umirovljenjem. Štoviše, kako je kazao: 'Nema nikakvih zakonskih ni moralnih razloga da to učinim i nema razloga da svoje razrješenje temeljim na svojoj ostavci iz bilo čijih političkih želja, a i razloga.'

Za mišljenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, po kojem više ne može obnašati dužnost dekana jer ima navršenih 70 godina, Previšić je rekao da je to 'samo mišljenje i nije zakonski akt. Ako je ono temeljeno na zakonu, onda je ministar trebao donijeti zakonski akt'.

Višekratno tražena Previšićeva ostavka

Podsjetimo, njegovo razrješenje zatražio je još krajem travnja Plenum FFZG-a zbog nezadovoljstva većine profesora i studenata ugovorom tog fakulteta s Katoličkim bogoslovnim fakultetom (KBF), koji je, kako već mjesecima upozoravaju, štetan za Filozofski fakultet i njegovi bi studenti došli u neravnopravan položaj u odnosu na studente KBF-a

Previšićeva smjena bila je i jedna od točaka na sjednici Fakultetskog vijeća 14. srpnja, no tada dekan nije dopustio glasovanje o njoj, a troje prodekana je napustilo tu sjednicu. Dva mjeseca kasnije Senat Sveučilišta u Zagrebu poništio je izbore za Studentski zbor FF-a i studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću, navodeći kao obrazloženje da postupak izbora nije proveden na propisan način, čime, po obrazloženju Senata, 'nije zakonita ni Odluka o pokretanju postupka razrješenja dekana'.

Članovi raspuštenog Studentskog zbora i studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću u nedjelju su pozvali Senat da na izvanrednoj sjednici razmotri posljedice odluke o poništavanju izbora i opozovu je.

Hoće li večeras pasti odluka o blokadi FFZG-a?

Za večeras u 20 sati zakazan je i 211. Plenum Filozofskog fakulteta. Naime, na onom prošlom održanom 21. rujna, i to prvi put ispred zgrade fakulteta jer su u 18 sati zaključana njegova vrata, a zaštitari koje je Previšić angažirao nikoga nisu pustili unutra, Plenum je opet zatražio ostavku Previšića te je očekuje do 3. listopada. U protivnom slijedi blokada fakulteta

Studenti su Filozofski fakultet posljednji put blokirali 2009. godine, kada se prosvjedovalo zbog komercijalizacije visokog obrazovanja, a te godine studentski su prosvjedi bili jedna od najvećih studentskih pobuna. Fakultet je te godine pod studentskom kontrolom bio prvi put 35 dana, a drugi put dva tjedna. Prosvjedu su se kroz kraće periode pridružili i studenti dvadesetak drugih fakulteta iz osam hrvatskih gradova.

Blokada Filozofskog fakulteta nije bila fizička, već je cijelo vrijeme bio otvoren za sve te su sve službe normalno radile - i referada i knjižnica te uprava fakulteta, kao i privatna knjižara te kopiraona, a radili su normalno i profesori koji su dolazili u kabinete te držali konzultacije i usmene ispite.

Blokirana je bila samo redovna nastava i održavanje kolokvija, a onima koji su željeli bila je ponuđena alternativna nastava u vidu različitih radionica, predavanja i tribina koje su organizirali profesori, studenti i gosti.

Za vrijeme blokade sve se odluke donosilo direktnodemokratskim putem na Plenumu, koji je uz radne grupe i studentsku redarsku službu bio jedan od tri tijela studentske kontrole. Na Plenumu, koji se održavao svakoga dana u 20 sati, mogli su sudjelovati svi zainteresirani građani, bez obzira jesu li studenti Filozofskog ili nekog drugog fakulteta, ili samo građani koji su željeli sudjelovati, i nije bilo nikakvog personaliziranog vodstva. Sve su odluke donošene glasanjem i bile su kolektivne, anonimne i obvezujuće za sve.