Na rješenje da se slovenska žalba uzme u razmatranje i da o predmetu spora ponovo odlučuje veliko vijeće reagiralo je odmah slovensko ministarstvo vanjskih poslova pozdravivši odluku. 'Ocjenjujemo da je tako potvrđeno naše stajalište da je prvostupanjska presuda sadržavala ozbiljne pravne i činjenične manjkavosti', navelo je u izjavi za javnost slovensko ministarstvo.

Prvostupanjskom presudom Europskog suda za ljudska prava, objavljenom 6. studenog 2012. godine, Sloveniji je naloženo da državljanima BiH Emini Ališić i Azizu Sadžaku, starim štedišama Ljubljanske banke u toj državi, isplati po 4.000 eura na ime naknade za nematerijalnu štetu te nadoknadi sudske troškove.

Uz to, sud je od Slovenije zatražio da u roku od šest mjeseci od prvostupanjske presude prihvati sistemske mjere za isplatu više od 8.000 sličnih slučajeva štediša u BiH, na isti način kako je to bilo omogućeno štedišama Ljubljanske banke u njenim podružnicama u Sloveniji, jer je riječ o tzv. pilot-presudi.

Slovenija se na prvostupanjsku presudu žalila u predviđenom tromjesečnom roku, navodeći da njome nisu pravilno utvrđene činjenice. Slovenija tvrdi da devize starih deviznih štediša Ljubljanske banke Sarajevo nisu završile u Sloveniji te da prvostupanjska presuda, kojom je odgovornost za neisplaćenu štednju pripisana Sloveniji, odudara od dosadašnje prakse Europskog suda za ljudska prava u sličnim slučajevima. Osnovna teza Slovenije je da je za staru deviznu štednju jamčila bivša federacija, da se radi o sukcesijskom pitanju i da bi obveze prema štedišama morale preuzeti države sljednice.

Reagirajući u utorak na prihvaćanje pravne utemeljenosti slovenske žalbe na prvostupanjsko rješenje, slovensko ministarstvo vanjskih poslova navelo je kako očekuje da će 17-članski veliki senat pomno ponovno proučiti slučaj tužbe štediša iz BiH te prilikom donošenja presude uvažiti i najnovije događaje vezane za staru deviznu štednju, uključujući, kako se dodaje, i nedavni memorandum slovenske i hrvatske vlade o pitanju bivše Ljubljanske banke Zagreb.

"Taj dogovor jasno određuje da je jedini pravni okvir za rješavanje problematike starih deviznih depozita sporazum o sukcesiji", ističe ministarstvo.

Treba, međutim, podsjetiti da se memorandum dviju vlada, kojim je omogućen brži postupak ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om u slovenskom parlamentu, tiče se tzv. prenesene štednje Ljubljanske banke Zagreb hrvatskim deviznim štedišama, koji su već isplaćeni iz javnog duga, ali ne i neprenesenih štednih uloga štediša iz Hrvatske ili drugih sljednica, o čemu se vode postupci pred Europskim sudom.

Konačna presuda 17-članskog velikog vijeća o slučaju štediša Ljubljanske banke Sarajevo, prema dosadašnjem iskustvu iz sličnih slučajeva, mogla bi biti poznata za dvije godine, ocijenilo je slovensko ministarstvo vanjskih poslova.